Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Cistercitski samostan Stična: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Cistercitski samostan Stična'''-->[[Datoteka:Sticna Abbey.JPG|250px|mini|desno|Cistercitski samostan Stična]]
[[Datoteka:Sticna Abbey.JPG|250px|mini|desno|Cistercitski samostan Stična]]
'''Cistercitski samostan Stična'''  najstariji je [[samostan]] na današnjem [[Slovenija|slovenskom]] teritoriju i jedini [[Cisterciti|cistercitski]] samostan koji još uvijek djeluje (drugi je bio [[samostan Kostanjevica na Krki]]). U sklopu samostana nalazi se bazilika Žalosne Majke Božje koja služi i kao župna [[crkva]].
'''Cistercitski samostan Stična'''  najstariji je [[samostan]] na današnjem [[Slovenija|slovenskom]] teritoriju i jedini [[Cisterciti|cistercitski]] samostan koji još uvijek djeluje (drugi je bio [[samostan Kostanjevica na Krki]]). U sklopu samostana nalazi se bazilika Žalosne Majke Božje koja služi i kao župna [[crkva]].



Posljednja izmjena od 8. svibanj 2022. u 18:55

Cistercitski samostan Stična

Cistercitski samostan Stična najstariji je samostan na današnjem slovenskom teritoriju i jedini cistercitski samostan koji još uvijek djeluje (drugi je bio samostan Kostanjevica na Krki). U sklopu samostana nalazi se bazilika Žalosne Majke Božje koja služi i kao župna crkva.

Počeci samostana datiraju iz 1132. Ubrzo nakon osnivanja, postao je važno vjersko, kulturno i gospodarsko središte Kranjske. Sve do jozefinskih reformi, bogata samostanska knjižnica štitila je vrijedne iluminirane rukopise na latinskom jeziku 12. i 13. stoljeća, a koji potječu iz štajerskog pisma. Godine 1428. napisan je za slovensku književnost vrlo važan rukopis Stična i bio je jedan od prvih pisanih spomenika na slovenskom jeziku. Tijekom stoljeća, samostan je mijenjao svoj arhitektonski izgled tako, da se danas mogu naći tragovi romanike, gotike i baroka. Do danas je sačuvana najstarija jezgra samostana, koju čine poznata Križna dvorana i crkva. Tijekom reformi Josipa II., 1784. samostan je raspušten. Cisterciti su ga ponovno obnovili tek 1898. godine. Od tada, samostan ponovno djeluje.

Samostan i crkva danas su zaštićeni kao nepokretni spomenici od državnoga značaja, a sam je samostan važno vjersko i kulturno središte.