More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
m Zamjena teksta - '{{Citiranje web |' u '{{citiranje weba|' |
||
| Redak 15: | Redak 15: | ||
'''Tribonijan''', '''Gaj''' (lat. Gaius Tribonianus), istočnorimski pravnik (rođ. Sida u pokrajini Pamfiliji, danas Eski Adalia u pokrajini [[Antalya (pokrajina)|Antaliji]]<!-- to bi trebalo biti Anadolija -->, Turska, [[500.]] – um. Konstantinopol, [[547.]]). | '''Tribonijan''', '''Gaj''' (lat. Gaius Tribonianus), istočnorimski pravnik (rođ. Sida u pokrajini Pamfiliji, danas Eski Adalia u pokrajini [[Antalya (pokrajina)|Antaliji]]<!-- to bi trebalo biti Anadolija -->, Turska, [[500.]] – um. Konstantinopol, [[547.]]). | ||
==Postignuća== | ==Postignuća== | ||
Radio je kao odvjetnik u [[Konstantinopol|Konstantinopolu]], i bio je jedan od najpoznatijih i najboljih pravnika svoga doba. Ubrzo je dospio do najviših položaja i do titule koja bi danas odgovarala zvanju ministra pravde, odnosno poziciji ''"magister sacri palatii"''<ref name="B1">{{ | Radio je kao odvjetnik u [[Konstantinopol|Konstantinopolu]], i bio je jedan od najpoznatijih i najboljih pravnika svoga doba. Ubrzo je dospio do najviših položaja i do titule koja bi danas odgovarala zvanju ministra pravde, odnosno poziciji ''"magister sacri palatii"''<ref name="B1">{{citiranje weba|url=http://www.biblicalcyclopedia.com/M/magister-sacri-palatii.html|title=Magister Sacri Palatii|work=biblicalcyclopedia.com|accessdate=11 February 2018|quote=|language=Engleski |trans-title=Magister Sacri Palatii}}</ref>. | ||
Bio je glavni pravnik cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]], koji mu je 530. godine povjerio rad na kodifikaciji prava koje bi važilo za cijelu imperiju. Izradio je [[Justinijanov kodeks]], a bio je vođa komisije za izradu ''Corpus iuris civillis''<ref name="E2">{{ | Bio je glavni pravnik cara [[Justinijan I. Veliki|Justinijana I. Velikog]], koji mu je 530. godine povjerio rad na kodifikaciji prava koje bi važilo za cijelu imperiju. Izradio je [[Justinijanov kodeks]], a bio je vođa komisije za izradu ''Corpus iuris civillis''<ref name="E2">{{citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=12521|title=Corpus Iuris Civilis|work=enciklopedija.hr|accessdate=11 February 2018|quote=|language=Hrvatski |trans-title=Corpus Iuris Civilis}}</ref>; zbornika građanskog prava. | ||
Najvažniji i najobimniji dio kodifikacije predstavlja [[Pandekte|Digesta]] (grčki [[Pandekte|Pandekta]] - hrv. "sveobuhvatno"), sadržana u pedeset kniga podjeljenih na naslove ([[Titulus|tituluse]]<ref name="EH">{{ | Najvažniji i najobimniji dio kodifikacije predstavlja [[Pandekte|Digesta]] (grčki [[Pandekte|Pandekta]] - hrv. "sveobuhvatno"), sadržana u pedeset kniga podjeljenih na naslove ([[Titulus|tituluse]]<ref name="EH">{{citiranje weba|url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32609|title=Titulus|work=enciklopedija.hr|accessdate=11 February 2018|quote=|language=Hrvatski |trans-title=Titulus}}</ref>) u okviru kojih su skupljeni fragmenti rimskih pravnika koji se odnose na te naslove (pravna pitanja). Ona je stupila na snagu 533. godine. | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Posljednja izmjena od 14. rujan 2025. u 03:35
| Tribonijan | |
 Gaius Tribonianus | |
| Rođenje | oko 500.g., Sida u pokrajini Pamfiliji, današnja Turska |
|---|---|
| Smrt | 547.g., Konstantinopol |
| Nacionalnost | bizantska |
| Poznat(a) po | izradio Justinijanov kodeks |
| Zanimanje | Pravnik |
Tribonijan, Gaj (lat. Gaius Tribonianus), istočnorimski pravnik (rođ. Sida u pokrajini Pamfiliji, danas Eski Adalia u pokrajini Antaliji, Turska, 500. – um. Konstantinopol, 547.).
Postignuća
Radio je kao odvjetnik u Konstantinopolu, i bio je jedan od najpoznatijih i najboljih pravnika svoga doba. Ubrzo je dospio do najviših položaja i do titule koja bi danas odgovarala zvanju ministra pravde, odnosno poziciji "magister sacri palatii"[1].
Bio je glavni pravnik cara Justinijana I. Velikog, koji mu je 530. godine povjerio rad na kodifikaciji prava koje bi važilo za cijelu imperiju. Izradio je Justinijanov kodeks, a bio je vođa komisije za izradu Corpus iuris civillis[2]; zbornika građanskog prava.
Najvažniji i najobimniji dio kodifikacije predstavlja Digesta (grčki Pandekta - hrv. "sveobuhvatno"), sadržana u pedeset kniga podjeljenih na naslove (tituluse[3]) u okviru kojih su skupljeni fragmenti rimskih pravnika koji se odnose na te naslove (pravna pitanja). Ona je stupila na snagu 533. godine.
Izvori
- ↑ "Magister Sacri Palatii" (engl.). biblicalcyclopedia.com. http://www.biblicalcyclopedia.com/M/magister-sacri-palatii.html Pristupljeno 11. veljača 2018.
- ↑ "Corpus Iuris Civilis". enciklopedija.hr. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=12521 Pristupljeno 11. veljača 2018.
- ↑ "Titulus". enciklopedija.hr. http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=32609 Pristupljeno 11. veljača 2018.