Razlika između inačica stranice »Nansenova putovnica«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba))
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nansenova putovnica'''-->'''Nansenova putovnica''' je [[putovnica]] za [[izbjeglice]], koja se, na temelju međunarodnog sporazuma zaključenog [[5. srpnja]] [[1922.]] na poticaj [[Fridtjof Nansen|Fritjorda Nansena]], visokoga povjerenika [[Liga naroda|Lige naroda]], izdavala određenim kategorijama izbjeglica kao [[dokument]] koji je trebao posvjedočiti [[Osobni identitet]] i time potvrditi njezin [[izbjeglice|izbjeglički]] [[status]].<ref name="LZMK">{{Citiraj web |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42902 |title=Nansenova putovnica |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=22. siječnja 2020.}}</ref> Time ih je Nansenova putovnica štitila od samovoljnih postupaka vlasti zemlje u kojoj su boravili. Na osnovi Nansenove putovnice druge su države, po svojoj odluci, davale ulazne i tranzitne vize, pa su osobe koje su ju posjedovale imale slobodu kretanja i mogućnost povratka u zemlju koja je izdala putovnicu. Nansenova putovnica nije bila međunarodna isprava, nego nacionalna isprava koju su na temelju međunarodnog sporazuma izdavale vlasti države na čijem su se području izbjeglice nalazili. Najprije se izdavala izbjeglicama iz Rusije, nakon [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] [[1917.]], a postupno se krug osoba kojima se mogla izdati proširio na [[Armenci|Armence]], [[Asirci|Asirce]], [[Turci|Turke]], izbjeglice iz [[Saarsko područje|Saarskoga područja]] te iz [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]].  
<!--'''Nansenova putovnica'''-->'''Nansenova putovnica''' je [[putovnica]] za [[izbjeglice]], koja se, na temelju međunarodnog sporazuma zaključenog [[5. srpnja]] [[1922.]] na poticaj [[Fridtjof Nansen|Fritjorda Nansena]], visokoga povjerenika [[Liga naroda|Lige naroda]], izdavala određenim kategorijama izbjeglica kao [[dokument]] koji je trebao posvjedočiti [[Osobni identitet]] i time potvrditi njezin [[izbjeglice|izbjeglički]] [[status]].<ref name="LZMK">{{Citiranje weba |url=http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=42902 |title=Nansenova putovnica |publisher=[[Leksikografski zavod Miroslav Krleža]] |accessdate=22. siječnja 2020.}}</ref> Time ih je Nansenova putovnica štitila od samovoljnih postupaka vlasti zemlje u kojoj su boravili. Na osnovi Nansenove putovnice druge su države, po svojoj odluci, davale ulazne i tranzitne vize, pa su osobe koje su ju posjedovale imale slobodu kretanja i mogućnost povratka u zemlju koja je izdala putovnicu. Nansenova putovnica nije bila međunarodna isprava, nego nacionalna isprava koju su na temelju međunarodnog sporazuma izdavale vlasti države na čijem su se području izbjeglice nalazili. Najprije se izdavala izbjeglicama iz Rusije, nakon [[Listopadska revolucija|Listopadske revolucije]] [[1917.]], a postupno se krug osoba kojima se mogla izdati proširio na [[Armenci|Armence]], [[Asirci|Asirce]], [[Turci|Turke]], izbjeglice iz [[Saarsko područje|Saarskoga područja]] te iz [[Nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]].  


== Izvori ==  
== Izvori ==  

Inačica od 10:32, 1. prosinca 2021.

Nansenova putovnica je putovnica za izbjeglice, koja se, na temelju međunarodnog sporazuma zaključenog 5. srpnja 1922. na poticaj Fritjorda Nansena, visokoga povjerenika Lige naroda, izdavala određenim kategorijama izbjeglica kao dokument koji je trebao posvjedočiti Osobni identitet i time potvrditi njezin izbjeglički status.[1] Time ih je Nansenova putovnica štitila od samovoljnih postupaka vlasti zemlje u kojoj su boravili. Na osnovi Nansenove putovnice druge su države, po svojoj odluci, davale ulazne i tranzitne vize, pa su osobe koje su ju posjedovale imale slobodu kretanja i mogućnost povratka u zemlju koja je izdala putovnicu. Nansenova putovnica nije bila međunarodna isprava, nego nacionalna isprava koju su na temelju međunarodnog sporazuma izdavale vlasti države na čijem su se području izbjeglice nalazili. Najprije se izdavala izbjeglicama iz Rusije, nakon Listopadske revolucije 1917., a postupno se krug osoba kojima se mogla izdati proširio na Armence, Asirce, Turke, izbjeglice iz Saarskoga područja te iz nacističke Njemačke.

Izvori