Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Mersad Berber: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiraj web)
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Citiraj web +{{Citiranje weba)
 
Redak 21: Redak 21:
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, [[Tapiserija|tapiserijom]], [[Ilustracija|ilustracijom]] te je radio [[Scenografija|scenografiju]] i [[Kostimografija|kostimografiju]], a 1985. završio je svoj [[crtani film]] ''Tempo Secondo''. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u [[Europa|Europi]], [[SAD|SAD-u]] i [[Azija|Aziji]]. Bio je član [[Rusija|Ruske]] akademije umjetnosti od 2007. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-mersad-berber-otisao-veliki-slikar-graficar-tapiserist-clanak-461645 pristupljeno pristupljeno 24-10-2020.</ref><ref>http://gkd.hr/izlozba/mersad-berber/pristupljeno 24-10-2020</ref> Godine 1984. Galerija Tate u [[London|Londonu]] uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.<ref>https://www.tate.org.uk/art/artists/mersad-berber-742pristupljeno 24-10-2020</ref> Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine.
Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, [[Tapiserija|tapiserijom]], [[Ilustracija|ilustracijom]] te je radio [[Scenografija|scenografiju]] i [[Kostimografija|kostimografiju]], a 1985. završio je svoj [[crtani film]] ''Tempo Secondo''. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u [[Europa|Europi]], [[SAD|SAD-u]] i [[Azija|Aziji]]. Bio je član [[Rusija|Ruske]] akademije umjetnosti od 2007. godine.<ref>http://www.vecernji.hr/kultura/preminuo-mersad-berber-otisao-veliki-slikar-graficar-tapiserist-clanak-461645 pristupljeno pristupljeno 24-10-2020.</ref><ref>http://gkd.hr/izlozba/mersad-berber/pristupljeno 24-10-2020</ref> Godine 1984. Galerija Tate u [[London|Londonu]] uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.<ref>https://www.tate.org.uk/art/artists/mersad-berber-742pristupljeno 24-10-2020</ref> Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine.


Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Sarajevo|Sarajeva]], više nagrada u Zagrebu, [[Beograd]]u i [[Rijeka|Rijeci]], te značajne nagrade u Dubrovniku, [[Trieste|Trstu]], nagrade sarajevskog lista [[Oslobođenje]] te nagrada [[ZAVNOBiH]]-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, [[Firenza|Firenzi]], [[Tokio|Tokiju]], [[New Delhi]]ju, [[Monte Carlo|Monte Carlu]], [[Madrid]]u, [[Leipzig]]u, [[Varna|Varni]] i [[Krakow]]u.<ref>{{Citiraj web|url=https://alm.hr/umjetnici/berber-mersad|title=Mersad Berber|publisher=alm.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>
Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova [[Banja Luka|Banja Luke]] i [[Sarajevo|Sarajeva]], više nagrada u Zagrebu, [[Beograd]]u i [[Rijeka|Rijeci]], te značajne nagrade u Dubrovniku, [[Trieste|Trstu]], nagrade sarajevskog lista [[Oslobođenje]] te nagrada [[ZAVNOBiH]]-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, [[Firenza|Firenzi]], [[Tokio|Tokiju]], [[New Delhi]]ju, [[Monte Carlo|Monte Carlu]], [[Madrid]]u, [[Leipzig]]u, [[Varna|Varni]] i [[Krakow]]u.<ref>{{Citiranje weba|url=https://alm.hr/umjetnici/berber-mersad|title=Mersad Berber|publisher=alm.hr|date=5 August 2017 |accessdate=2020-12-30}}</ref>


Tijekom 1990-ih, za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine.   
Tijekom 1990-ih, za vrijeme [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i [[Dubrovnik|Dubrovniku]]. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine.   

Posljednja izmjena od 1. prosinac 2021. u 08:57

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir likovni umjetnik

Mersad Berber (Bosanski Petrovac, 1. siječnja 1940.Zagreb, 7. listopada 2012. ), bosanskohercegovački slikar, jedan od najvećih svjetskih grafičara.

Životopis

Mersad Berber je rođen 1. siječnja 1940. godine u Bosanskom Petrovcu. Diplomirao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Ljubljani 1963., u klasi Maksima Sedeja. Postdiplomski studij grafike je zavšio na istoj Akademiji kod Rike Debeljaka. Od 1978. do 1982. godine predavao je na Akademiji likovnih umjetnosti u Sarajevu.

Kolektivno izlaže od 1961. godine, a prvu je samostalnu izložbu imao već 1965. godine u Gradskoj galeriji, Ljubljana. Od tada započinje umjetnikovo višestrano predstavljanje javnosti, koje je doskora zadobilo interkontinentalne razmjere. Bavio se slikanjem, grafikom, tapiserijom, ilustracijom te je radio scenografiju i kostimografiju, a 1985. završio je svoj crtani film Tempo Secondo. Održao je gotovo stotinu samostalnih i sudjelovao u nizu skupnih izložbi u Europi, SAD-u i Aziji. Bio je član Ruske akademije umjetnosti od 2007. godine.[1][2] Godine 1984. Galerija Tate u Londonu uvrštava Berberove slike u svoj stalni postav.[3] Vrsnost crtača i ilustratora predstavio je ilustriranjem brojnih značajnih knjiga, za koje je dobio najviše međunarodne nagrade. Njegova su scenografska rješenja prezentirana na pozornicama u Washingtonu, Sarajevu i Zagrebu. Autor je crtanog filma "Tempo secondo", u proizvodnji "Zagreb filma", 1980-1985. godine.

Dobio je pedesetak umjetničkih nagrada, među kojima su i nagrade gradova Banja Luke i Sarajeva, više nagrada u Zagrebu, Beogradu i Rijeci, te značajne nagrade u Dubrovniku, Trstu, nagrade sarajevskog lista Oslobođenje te nagrada ZAVNOBiH-a. Među svjetske važne nagrade nezaobilazno treba izdvojiti one u Sao Paolu, Alessandriji, Firenzi, Tokiju, New Delhiju, Monte Carlu, Madridu, Leipzigu, Varni i Krakowu.[4]

Tijekom 1990-ih, za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini, seli se u Zagreb. Do kraja života živi i radi u Zagrebu i Dubrovniku. Preminuo je u Zagrebu, 7. listopada 2012. godine.

Djela

  • Hronika o Sarajevu
  • Tempo Secondo
  • Splav meduze i Komentari
  • Bijele slike
  • Ljetni sonet za Adaletu, drvorez, 1976.
  • Sarajevske razglednice
  • Skenderovi soneti
  • Put u Skender Vakuf
  • Hommage Velazquezu i Ingresu
  • Otomanske kronike
  • Dubrovački dnevnici
  • Osman
  • Hommage Vlahu Bukovcu
  • Alegorija o Srebrenici

Izvori

Vanjske poveznice