Nova Varoš: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2)
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Nova Varoš'''-->{{otheruses2|[[Nova Varoš (razdvojba)]]}}
<!--'''Nova Varoš'''-->{{Drugo značenje2|[[Nova Varoš (razdvojba)]]}}
{{Naselje
{{Naselje
| ime = Nova Varoš
| ime = Nova Varoš

Inačica od 9. studeni 2021. u 22:18

Datoteka:Disambig.svg Za druga značenja, pogledajte Nova Varoš (razdvojba).
Nova Varoš
Нова Варош

Panorama grada
DržavaSrbija
OkrugZlatiborski
OpćinaNova Varoš

Visina1111 m
Koordinate43°27′N 19°48′E / 43.45°N 19.8°E / 43.45; 19.8

Stanovništvo (2002.)
 • Entitet10.335

Poštanski broj31320
Pozivni broj033
KraticeNV
Stranicawww.novavaros.rs
Lua error in Modul:Interaktivna_karta at line 597: attempt to index field 'wikibase' (a nil value).
Lua error in Modul:Location_map at line 525: Unable to find the specified location map definition: "Module:Location map/data/Srbija" does not exist.

Nova Varoš, nastala u 16. stoljeću, nalazi se magistralnom putu Beograd - Bar, na nadmorskoj visini do 1000 m. Udaljena je od Beograda 280 km. Nad njom se izdiže planina Zlatar, dugačka 22 km i široka 12 km, sa najvišim vrhom od 1627 metara. Općina Nova Varoš obuhvaća površinu od 584 km² na kojoj živi 19.982 stanovnika.

U Kokinom Brodu, 11 kilometara sjeverno od Nove Varoši ka Zlatiboru, podignuta je velika brana (jedna od najvećih nasipnih brana u Europi) i tako je u dolini Uvca stvoreno Zlatarsko jezero (ili jezero Kokin Brod), dugačko 30 kilometara, sa akumulacijom od preko 400 milijuna kubnih metara vode. Struju proizvode hidrocentrale "Uvac", "Kokin Brod", "Bistrica" i "Potpeć", tako da "Limske hidroelektrane", proizvedu godišnje oko 800 milijuna kilovatsati električne energije. U općini posluje oko 100 poduzeća i 450 trgovina, a zaposleno je 5.500 stanovnika. Poljoprivredu karakterizira razvijeno stočarstvo, proizvodnja mliječnih proizvoda, od kojih je najpoznatiji čuveni zlatarski sir. Značajni poljoprivredni potencijali postoje u razvoju voćarstva, pčelarstva i otkupu i preradi šumskih plodova. Poljoprivrednu površinu čini 57,10% ukupne površine općine, a šumskom zemljištu pripada 33,85%. Dosta pažnje poklanja se razvoju zdravstvenog i komercijalnog turizma za koji postoje dobri preduvjeti, koji se ogledaju u ljepotama i drugim prirodnim vrijednostima planine Zlatar i akumulacijskih jezera. Jedna od izuzetnih prirodnih rijetkosti je bjeloglavi sup, čije je stanište u kanjonu rijeke Uvac.

Vanjske poveznice