Razlika između inačica stranice »Banket u Blitvi«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
(Bot: Automatski unos stranica)
 
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Banket u Blitvi'''-->'''Banket u Blitvi''' je [[politički roman]] [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] napisan u tri dijela koji su objavljeni [[1938.]], [[1939.]] i [[1963.]] godine.<ref name=VFT>[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=banket+u+blitvi+viktoria+frani%C4%87+tomi%C4%87 Viktoria Franić Tomić, ''"Banket u blitvi" Miroslava Krleže ili fauna u flori'', Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2008. (srce-hrcak.hr)]</ref> Preveden je na više stranih jezika.
'''Banket u Blitvi''' je [[politički roman]] [[Miroslav Krleža|Miroslava Krleže]] napisan u tri dijela koji su objavljeni [[1938.]], [[1939.]] i [[1963.]] godine.<ref name=VFT>[https://hrcak.srce.hr/search/?show=results&stype=1&c%5B0%5D=article_search&t%5B0%5D=banket+u+blitvi+viktoria+frani%C4%87+tomi%C4%87 Viktoria Franić Tomić, ''"Banket u blitvi" Miroslava Krleže ili fauna u flori'', Croatica et Slavica Iadertina, Zadar, 2008. (srce-hrcak.hr)]</ref> Preveden je na više stranih jezika.


==Radnja i struktura==
==Radnja i struktura==

Trenutačna izmjena od 08:35, 13. svibnja 2022.

Banket u Blitvi je politički roman Miroslava Krleže napisan u tri dijela koji su objavljeni 1938., 1939. i 1963. godine.[1] Preveden je na više stranih jezika.

Radnja i struktura

Radnja je smještena u Blitvu, fiktivnu zemlju na sjeveroistoku Europe, koja je nakon stoljeća tuđinske vlasti i političke nestabilnosti postala samostalna država pod diktatorskom vlašću okrutnog poručnika Barutanskog. Priča prva dva dijela bavi se povijesnim i političkim temama Blitve i dvama istaknutim suvremenim ličnostima: diktatorom Kristijanom Barutanskim i odmetnutim intelektualcem Nielsom Nielsonom. Treći dio, napisan znatno kasnije, ponajviše se koncentrira na Nielsonov život disidenta, njegove osobne nedoumice te razna pitanja iz prošlosti i sadašnjosti koja ga počinju progoniti.

Djelo je kritički prikaz situacije iz međuratnog doba kad su Europu potresali nacionalistički nemiri, iredentizam, ratobornost državnih vođa, zatiranje građanskih sloboda i propadanje demokracije pred rastućim totalitarizmom. Iako mnogi čitatelji u priči prepoznaju situacije i ličnosti iz monarhističke Jugoslavije, Krleža je u tekstu objavljenom povodom izdanja trećeg dijela objasnio da je roman inspiriran atmosferom koja je tada prevladavala u cijeloj Europi, a likovi ne simboliziraju nikakve stvarne ličnosti nego tipične predstavnike određenih društvenih skupina i svjetonazora.

Roman obiluje esejističkim ulomcima u kojima se obrađuju razne teme, ne samo iz europske povijesti i politike, nego i one filozofske poput odgovornosti, morala, Boga, bitka, prirode, umjetnosti, smisla života, smrti i ljudske sudbine. Djelo je prilikom objavljivanja prošlo prilično nezapaženo, ali je naknadno steklo popularnost i prevedeno je na nekoliko jezika.[2][3]

Poglavlja

1. knjiga

  • "Neka vrsta prologa ili sentimentalne varijacije o blitvijskom pitanju kroz vjekove"
  • 1. Otvoreno pismo doktora Nielsena pukovniku Barutanskom
  • 2. Odgovor pukovnika Barutanskog
  • 3. U panici
  • 4. Mrtvac na izletu
  • 5. Larsenov nokturno
  • 6. Kod Dominika
  • 7. Trijumf Rajevskoga

2. knjiga

  • 1. Panika na Beaurengardu
  • 2. Događaji plove punom parom
  • 3. Valse de la mort
  • 4. I melankolija može da provali iz čovjeka kao lava
  • 5. U Blatviji

3. knjiga

  • 1. Hotel Savoy
  • 2. Relikvijem za Karlinu
  • 3. Čajanka u gardi
  • 4. Kerinis na Belvederu
  • 5. Vigilija na Beauregardu
  • 6. Kontrapunkt Egona Blithauera
  • 7. Put u Koromandiju
  • 8. U hotelu Meduza
  • 9. Barutanski na konju
  • 10. Nad odrom Barutanskoga
  • 11. Ostvarenje ideala
  • 12. Epilog[1]

Izvori