Razlika između inačica stranice »Božo Hlastec«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
{{Infookvir književnik | |||
| Ime = Božo Hlastec | | Ime = Božo Hlastec | ||
| boja = | | boja = |
Trenutačna izmjena od 10:24, 30. travnja 2022.
Božo Hlastec | |
---|---|
Rođenje | Ludbreg, 19. siječnja 1923. |
Smrt | Varaždin, 26. siječnja 1994. |
Nacionalnost | Hrvat |
Portal o životopisima |
Božo Hlastec (Ludbreg, 19. siječnja 1923. – Varaždin, 26. siječnja 1994.) hrvatski je pjesnik koji je pisao kajkavskim narječjem.
Životopis
Rođen je u Ludbregu 19. siječnja 1923. godine. Osnovnu građansku školu završio je u Ludbregu, a srednju tehničku građevinskog smjera u Zagrebu. Po zanimanju je bio građevinski tehničar. Radio je u očevu gađevinskom obrtu. Tijekom Drugog svjetskog rata uključio se u antifašističku borbu. Nakon rata radio je na građevinskim poslovima u Ludbregu, a od 1953. godine živio je sa suprugom Anom i kćeri Jasminkom u Samoboru gdje se uključio u kulturni život grada. Jedan je od osnivača ogranka Matice hrvatske u Samoboru[1], u sklopu koje je imao važnu ulogu u Hrvatskom proljeću. Nakon smrti supruge, 1990. godine, preselio je u Varaždin, provevši zadnje godine života s kćeri i njezinom obitelji. Umro je 26. siječnja 1994.
Pjesme na kajkavskom jeziku pisao je od rane mladosti. Pjesme su mu objavljivane i u Samoborskim novinama, časopisu Kaj i Kajkavskom kalendaru, a zastupljen je i u antologijama i zbornicima kajkavskog pjesništva (Zeleni bregi Zeline, Hrvatska zemljica). Nagrađivan je na smotrama kajkavskoga pjesništva u Zlataru, Samoboru i Krapini. Tridesetak njegovih pjesama je uglazbljeno.
U znak sjećanja na njegovo stvaralaštvo, u Ludbregu se od 2016. godine održavaju Dani Bože Hlasteca koji simbolično traju od dana njegovoga rođenja do dana njegove smrti (19. – 26. siječnja). Od 2018. godine u sklopu ove manifestacije održava se i Recital kajkavske poezije „Božo Hlastec“. Manifestaciju organizira i provodi Gradska knjižnica i čitaonica „Mladen Kerstner“, Ludbreg.[2]
Bibliografija
- Stari poti (Zagreb, 1970.)
- Zvezde nad Sanoborom (Čakovec, 1971.)
- Podravske senje (Ludbreg, 1977.)
- Na zemli tragi (Koprivnica, 1980.)
- Lubavne popevke (Zagreb, 1989.)
- Sonca bi štel (Ludbreg, 2019.) posthumno
Izvori
- ↑ POVIJEST OGRANKA. https://ogranak-mh-samobor.hr/index.php/povijest-ogranka Pristupljeno 31. siječnja 2020.
- ↑ Sjećanje na Božu Hlasteca u Ludbregu, Kvaka, objavljeno 26. siječnja 2018., pristupljeno 29. siječnja 2020.