Razlika između inačica stranice »Opaklija«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bmz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Opaklija''', dio seoske zimske [[narodna nošnja|narodne]] [[odjeća|odjeće]] u [[hrvatska kultura|Hrvata]]. Izrađuje se od [[ovca|ovčjega]] krzna. To je velik, dug krzneni [[ogrtač]], rađen najčešće u jedanaest do trinaest [[pola]], sužen oko vrata. Opaklija je sezala od vrata sve do zemlje, a bila je obrubljena [[obašva|obašvom]] od [[janje]]će kože i [[vuna|vunenim]] nitima raznih boja.<ref>[http://zkvh.org.rs/index.php/batina/tradicijska-kultura/309 Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata] Kata Suknović: ''Bunjevačka narodna nošnja'' 11. svibnja 2010. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> Negdje je kao [[prsluk]] nalik ogrtaču,<ref>[https://zir.nsk.hr/islandora/object/ttf%3A469/datastream/PDF/view Doriana Duić: ZLATOVEZ ĐAKOVAČKE NARODNE NOŠNJE KAO INSPIRACIJA ZA PROJEKTIRANJE KOLEKCIJE ODJEĆE Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu], Tekstilno –tehnološki fakultet u Zagrebu - Zavod za dizajn tekstila i odjeće. Zagreb, rujan 2019., str. 15 </ref> odnosno kao ogrtač u obliku [[kabanica|kabanice]] kojemu je vuna naopako, otkuda i ime (opak, naopak). Velike opaklije šilo se od 14 – 20 janjećih kožica ili od 6 - 10 velikih ovčjih koža. Manje opaklije šilo se za žene i djecu. Cijena velike opaklije bila je koliko i za osrednju mliječnu kravu. <ref>[https://www.subotica.info/brculje Subotica.info] Alojzije Stantić: Brculje (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> | |||
Nije se uzimalo bilo koje ovčje krzno. Opaklija se ne pravi od krzna ovaca koje imaju [[runo]], nego ravnu dlaku kao što je [[pramenka]], pa je bilo opaklija s dužom i skraćenom dlakom. Kod Hrvata iz podskupine Bunjevaca karakteristično su ispod kragne odnatrag pričvršćivali "kožicu" od astrahanskog janjeta. Budući da je opaklija bila skuplja za obične ljude, često su seljaci sami "učinili" krzno zaklane ovce, a onda su ga nosili [[kožuhar]]u (''ćurčiji'') dovršiti pravo [[štavljenje]]. <ref>[https://www.facebook.com/bunjevackiradiotavankut/posts/1576082812538055 Facebook] Ignacije Parčetić: ''Opaklija'', Bunjevački Radio Tavankut. 1. listopada 2018. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> | Nije se uzimalo bilo koje ovčje krzno. Opaklija se ne pravi od krzna ovaca koje imaju [[runo]], nego ravnu dlaku kao što je [[pramenka]], pa je bilo opaklija s dužom i skraćenom dlakom. Kod Hrvata iz podskupine Bunjevaca karakteristično su ispod kragne odnatrag pričvršćivali "kožicu" od astrahanskog janjeta. Budući da je opaklija bila skuplja za obične ljude, često su seljaci sami "učinili" krzno zaklane ovce, a onda su ga nosili [[kožuhar]]u (''ćurčiji'') dovršiti pravo [[štavljenje]]. <ref>[https://www.facebook.com/bunjevackiradiotavankut/posts/1576082812538055 Facebook] Ignacije Parčetić: ''Opaklija'', Bunjevački Radio Tavankut. 1. listopada 2018. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> | ||
Trenutačna izmjena od 17:17, 20. ožujka 2022.
Opaklija, dio seoske zimske narodne odjeće u Hrvata. Izrađuje se od ovčjega krzna. To je velik, dug krzneni ogrtač, rađen najčešće u jedanaest do trinaest pola, sužen oko vrata. Opaklija je sezala od vrata sve do zemlje, a bila je obrubljena obašvom od janjeće kože i vunenim nitima raznih boja.[1] Negdje je kao prsluk nalik ogrtaču,[2] odnosno kao ogrtač u obliku kabanice kojemu je vuna naopako, otkuda i ime (opak, naopak). Velike opaklije šilo se od 14 – 20 janjećih kožica ili od 6 - 10 velikih ovčjih koža. Manje opaklije šilo se za žene i djecu. Cijena velike opaklije bila je koliko i za osrednju mliječnu kravu. [3] Nije se uzimalo bilo koje ovčje krzno. Opaklija se ne pravi od krzna ovaca koje imaju runo, nego ravnu dlaku kao što je pramenka, pa je bilo opaklija s dužom i skraćenom dlakom. Kod Hrvata iz podskupine Bunjevaca karakteristično su ispod kragne odnatrag pričvršćivali "kožicu" od astrahanskog janjeta. Budući da je opaklija bila skuplja za obične ljude, često su seljaci sami "učinili" krzno zaklane ovce, a onda su ga nosili kožuharu (ćurčiji) dovršiti pravo štavljenje. [4]
Izvori
- ↑ Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata Kata Suknović: Bunjevačka narodna nošnja 11. svibnja 2010. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)
- ↑ Doriana Duić: ZLATOVEZ ĐAKOVAČKE NARODNE NOŠNJE KAO INSPIRACIJA ZA PROJEKTIRANJE KOLEKCIJE ODJEĆE Nacionalni repozitorij završnih i diplomskih radova ZIR Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu, Tekstilno –tehnološki fakultet u Zagrebu - Zavod za dizajn tekstila i odjeće. Zagreb, rujan 2019., str. 15
- ↑ Subotica.info Alojzije Stantić: Brculje (pristupljeno 6. prosinca 2019.)
- ↑ Facebook Ignacije Parčetić: Opaklija, Bunjevački Radio Tavankut. 1. listopada 2018. (pristupljeno 6. prosinca 2019.)