Razlika između inačica stranice »Metoda pastoralne teologije«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Metoda pastoralne teologije''', dio [[pastoral]]nog [[pastoralna teologija|bogoslovlja]]. Odnosi se na [[teološka teorija|teološku teoriju]] i na [[vjerska praksa|praksu vjere]] – kako unutar crkvene tako i unutar društvene stvarnosti/situacije. Metoda je u trima koracima: [[analize]] postojeće situacije, [[kritička prosudba|kritičke prosudbe]] te situacije i davanja [[normativ]]nih [[smjernica]] za osobnu i crkvenu vjerničku praksu. Metoda korespondira s trima koracima znana i u [[socijalni nauk Crkve|socijalnom nauku Crkve]] (papa [[Ivan XXIII.]] - enciklika [[Mater et magistra]]) poznata kao "vidjeti-prosuditi-djelovati". Dva su postupka: [[dedukcija]], kada polazi od [[Evanđelje|Evanđelja]] ([[Sveto Pismo|Svetog Pisma]]), tradicije i Crkvenog učiteljstva, i [[indukcija]], koji sprovodi polazeći od povijesne situacije konkretne Kristove Crkve, odnosno od crkvene prakse, i od trenutne društvene situacije.<ref name=KBF>[https://www.kbf.unizg.hr/fakultet/ustrojstvo/katedre/katedra-pastoralne-teologije/ Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu] Katedra pastoralne teologije (pristupljeno 6. prosinca 2019.)</ref> | |||
== Izvori == | == Izvori == |
Trenutačna izmjena od 05:18, 19. ožujka 2022.
Metoda pastoralne teologije, dio pastoralnog bogoslovlja. Odnosi se na teološku teoriju i na praksu vjere – kako unutar crkvene tako i unutar društvene stvarnosti/situacije. Metoda je u trima koracima: analize postojeće situacije, kritičke prosudbe te situacije i davanja normativnih smjernica za osobnu i crkvenu vjerničku praksu. Metoda korespondira s trima koracima znana i u socijalnom nauku Crkve (papa Ivan XXIII. - enciklika Mater et magistra) poznata kao "vidjeti-prosuditi-djelovati". Dva su postupka: dedukcija, kada polazi od Evanđelja (Svetog Pisma), tradicije i Crkvenog učiteljstva, i indukcija, koji sprovodi polazeći od povijesne situacije konkretne Kristove Crkve, odnosno od crkvene prakse, i od trenutne društvene situacije.[1]
Izvori
- ↑ Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu Katedra pastoralne teologije (pristupljeno 6. prosinca 2019.)