Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Anglo-ruski pomorski rat: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Anglo-ruski pomorski rat'''-->{{Oružani sukob|naziv=Anglo-ruski pomorski rat|dio=|slika=[[Datoteka:Opyt and Salsette.jpg|300px]]|opis slike=Dvoboj ruskog kutera britanske fregate u blizini otoka [[Naissaar|Naissaara]], 11. srpnja 1808.|datum=2.rujna 1807. - 18. srpnja 1812.|mjesto=[[Baltičko more]]|povod=[[Anglo-danski rat]]|teritorij=|ishod=• Francuska invazija Rusije<br>• Sporazum iz Örebra<br>• Koalicija Velike Britanije, Rusije i Švedske protiv Francuske|sukobljeni1={{ZD|U|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]<br>''Potpora:''<br>{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska|Kraljevina Švedska]] (1807. - 1810., ''službeno'')|sukobljeni2={{ZD+X/R|RUSC}}<br>''Potpora:''<br>{{ZD|D|DAN}} [[Danska-Norveška|Danska]]|sukobljeni3=|zapovjednik1=|zapovjednik2=|zapovjednik3=|jačina1=|jačina2=|jačina3=|posljedice1=|posljedice2=|posljedice3=|bilješke=}}'''Anglo-ruski pomorski rat (1807. – 1812.)''', - poslije završetka rata u [[Kraljevina Pruska|Prusiji]] i Poljskoj, ruski se car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]], tajnim je aneksom potpisanim uz ugovor o [[Mir u Tilzitu|miru sklopljenom u Tilzitu]] [[8. srpnja]] [[1807.]] obavezao caru [[Napoleon Bonaparte|Napoléonu I.]] da će pristupiti kontinentalnoj blokadi, objaviti rat [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikoj Britaniji]] u savezu s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom]], izvršiti pohod na Indiju.
{{Oružani sukob|naziv=Anglo-ruski pomorski rat|dio=|slika=[[Datoteka:Opyt and Salsette.jpg|300px]]|opis slike=Dvoboj ruskog kutera britanske fregate u blizini otoka [[Naissaar|Naissaara]], 11. srpnja 1808.|datum=2.rujna 1807. - 18. srpnja 1812.|mjesto=[[Baltičko more]]|povod=[[Anglo-danski rat]]|teritorij=|ishod=• Francuska invazija Rusije<br>• Sporazum iz Örebra<br>• Koalicija Velike Britanije, Rusije i Švedske protiv Francuske|sukobljeni1={{ZD|U|UK}} [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske]]<br>''Potpora:''<br>{{ZD|Š|ŠVE}} [[Švedska|Kraljevina Švedska]] (1807. - 1810., ''službeno'')|sukobljeni2={{ZD+X/R|RUSC}}<br>''Potpora:''<br>{{ZD|D|DAN}} [[Danska-Norveška|Danska]]|sukobljeni3=|zapovjednik1=|zapovjednik2=|zapovjednik3=|jačina1=|jačina2=|jačina3=|posljedice1=|posljedice2=|posljedice3=|bilješke=}}'''Anglo-ruski pomorski rat (1807. – 1812.)''', - poslije završetka rata u [[Kraljevina Pruska|Prusiji]] i Poljskoj, ruski se car [[Aleksandar I., ruski car|Aleksandar I.]], tajnim je aneksom potpisanim uz ugovor o [[Mir u Tilzitu|miru sklopljenom u Tilzitu]] [[8. srpnja]] [[1807.]] obavezao caru [[Napoleon Bonaparte|Napoléonu I.]] da će pristupiti kontinentalnoj blokadi, objaviti rat [[Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Irske|Velikoj Britaniji]] u savezu s [[Prvo Francusko Carstvo|Francuskom]], izvršiti pohod na Indiju.


Kao povod za rat poslužio je [[Anglo-danski rat|britanski napad na Dansku]] u [[Kolovoz|kolovozu]] [[1807.]] Ruska vlada nije prihvatila britanska objašnjenja, već je u [[Listopad|listopadu]] prekinula diplomatske odnose, a u [[Studeni|studenom]] joj objavila rat.
Kao povod za rat poslužio je [[Anglo-danski rat|britanski napad na Dansku]] u [[Kolovoz|kolovozu]] [[1807.]] Ruska vlada nije prihvatila britanska objašnjenja, već je u [[Listopad|listopadu]] prekinula diplomatske odnose, a u [[Studeni|studenom]] joj objavila rat.

Posljednja izmjena od 30. travanj 2022. u 23:50

  1. PREUSMJERI Predložak:Infookvir oružani sukobAnglo-ruski pomorski rat (1807. – 1812.), - poslije završetka rata u Prusiji i Poljskoj, ruski se car Aleksandar I., tajnim je aneksom potpisanim uz ugovor o miru sklopljenom u Tilzitu 8. srpnja 1807. obavezao caru Napoléonu I. da će pristupiti kontinentalnoj blokadi, objaviti rat Velikoj Britaniji u savezu s Francuskom, izvršiti pohod na Indiju.

Kao povod za rat poslužio je britanski napad na Dansku u kolovozu 1807. Ruska vlada nije prihvatila britanska objašnjenja, već je u listopadu prekinula diplomatske odnose, a u studenom joj objavila rat.

Početak vojnih djelovanja

Neprijateljstva su otpočela u studenom kada su Britanci u Portsmouthu zaplijenili rusku fregatu i transportni brod. Eskadru viceadmirala Dmitrija Senjavina od 9 linijskih brodova i fregate koju je prekid odnosa i početak rata zatekao na putu prema Baltičkom moru, Britanci su blokirali i zaplijenili u Lisabonu, a posadi su dozvolili da se kopnom vrati u domovinu. Velika Britanija uputila je 1808. Švedskoj, tada u ratu s Rusijom, pomoć u Baltičko more.

Neeskalacija sukoba

U toku rata došlo je do nekoliko manjih bitaka na moru. Značajnija je ona između anglo-švedske i ruske flote 14. kolovoza 1808. kod Baltičke luke (Балтийский порт, današnji grad Paldiski). U težnji da Rusiju odvoji od Francuske, Velika Britanija je izbjegavala zaoštrenije sukobe, njezina ratna mornarica svela je operacije na krstarički rat i blokirala ruske ratne brodove u neutralnim lukama. Ruska mornarica je svoja djelovanja ograničila na zaštitu luka i obalnog pomorskog prometa.

Posljedice rata u Rusiji i promjena savezništva

Rat je Rusiji nanosio znatne ekonomske gubitke, plemstvo i trgovci negodovali su protiv Tilzitskog mira zbog tajnog Napoléonovog pomaganja Turske u ratu s Rusijom 1806. – 1812., a i zbog osnivanja Varšavskog Vojvodstva i očiglednih francuskih pokušaja da se Rusija izolira i posvađa s Prusijom i Austrijom. Otvorene Napoléonove prijetnje ratom zbližile su 1811. Rusiju i Veliku Britaniju, a poslije Napoléonovog napada na Rusiju, 14. srpnja 1812., sklopljen je ugovor o miru u Örebru 18. srpnja 1812., kojim se Velika Britanija obvezala Rusiji pružiti pomoć u borbi protiv Napoleona, a Rusija da će svoje luke otvori Britancima.

Literatura

  • ”Anglo-ruski pomorski rat 1807—12.”, U: Vojna enciklopedija, sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 153.
  • John Ross, Admiral Lord de Saumarez, 2 t., London, 1838.
  • В. А. Дивин, Боевал летописа Русский Флот, Москва, 1948.