Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Kontraktilni prsten: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Kontraktilni prsten'''-->'''Kontraktilni prsten''' je tvorevina u [[stanična dioba|staničnoj diobi]]. Kad se stežu elementi [[stanični kostur|staničnog kostura]] s citoplazmatske strane žlijeba koji oblikuju kontraktilni prsten, nastaje [[diobena brazda]]. Kako se prsten steže, tako se smanjuje promjer stanice koja se dijeli. O procesu se još uvijek malo zna.  
Kontraktilni prsten''' je tvorevina u [[stanična dioba|staničnoj diobi]]. Kad se stežu elementi [[stanični kostur|staničnog kostura]] s citoplazmatske strane žlijeba koji oblikuju kontraktilni prsten, nastaje [[diobena brazda]]. Kako se prsten steže, tako se smanjuje promjer stanice koja se dijeli. O procesu se još uvijek malo zna.  
Kontraktilni prsten tvore [[aktin]]ski i [[miozin]]ski filamenti. Jednom kad se stvori, prsten postaje dinamična tvorevina gdje se aktin i drugi sastavni elementi ([[kompleks Arp2/3|Arp3]], [[formin]] Cdc12, [[profilin]], [[protein Wiskott–Aldrichova sindroma|WASp]], no ne i [[miozin II]] ili bjelančevine [[IQGAP]]) sastavljaju i rastavljaju iz prstena svake minute. Stopa polimeriziranja aktina utječe na stopu diobe.<ref>{{Citiranje weba|author=Robert J. Pelham, Jr & Fred Chang|work=Nature 419, 82-86 (5 September 2002) | doi:10.1038/nature00999; primljeno 1. svibnja 2002.; prihvaćeno 27. lipnja 2002.|title=Actin dynamics in the contractile ring during cytokinesis in fission yeast|url=http://www.nature.com/nature/journal/v419/n6902/full/nature00999.html|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref>
Kontraktilni prsten tvore [[aktin]]ski i [[miozin]]ski filamenti. Jednom kad se stvori, prsten postaje dinamična tvorevina gdje se aktin i drugi sastavni elementi ([[kompleks Arp2/3|Arp3]], [[formin]] Cdc12, [[profilin]], [[protein Wiskott–Aldrichova sindroma|WASp]], no ne i [[miozin II]] ili bjelančevine [[IQGAP]]) sastavljaju i rastavljaju iz prstena svake minute. Stopa polimeriziranja aktina utječe na stopu diobe.<ref>{{Citiranje weba|author=Robert J. Pelham, Jr & Fred Chang|work=Nature 419, 82-86 (5 September 2002) | doi:10.1038/nature00999; primljeno 1. svibnja 2002.; prihvaćeno 27. lipnja 2002.|title=Actin dynamics in the contractile ring during cytokinesis in fission yeast|url=http://www.nature.com/nature/journal/v419/n6902/full/nature00999.html|accessdate=16. listopada 2015.}}</ref>



Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 12:21

Kontraktilni prsten je tvorevina u staničnoj diobi. Kad se stežu elementi staničnog kostura s citoplazmatske strane žlijeba koji oblikuju kontraktilni prsten, nastaje diobena brazda. Kako se prsten steže, tako se smanjuje promjer stanice koja se dijeli. O procesu se još uvijek malo zna. Kontraktilni prsten tvore aktinski i miozinski filamenti. Jednom kad se stvori, prsten postaje dinamična tvorevina gdje se aktin i drugi sastavni elementi (Arp3, formin Cdc12, profilin, WASp, no ne i miozin II ili bjelančevine IQGAP) sastavljaju i rastavljaju iz prstena svake minute. Stopa polimeriziranja aktina utječe na stopu diobe.[1]

Izvori

  1. Robert J. Pelham, Jr & Fred Chang. "Actin dynamics in the contractile ring during cytokinesis in fission yeast". Nature 419, 82-86 (5 September 2002). http://www.nature.com/nature/journal/v419/n6902/full/nature00999.html Pristupljeno 16. listopada 2015. 
Sadržaj