Katolička crkva sv. Nikole u Starom Baru: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)
 
Redak 3: Redak 3:


== Povijest ==
== Povijest ==
U Baru postoji i pravoslavna crkva svetog Nikole. Pripada [[Barska nadbiskupija|Barskoj nadbiskupiji]], a izgradio ju je nadbiskup barski i primas Srbije [[Nikola Dobrečić]]. Nalazi se pored zgrade Barske nadbiskupije, koju je također dao izgraditi nadbiskup Dobrečić. U crkvi su pokopani Nikola Dobrečić i njegova majka Karolina, kao i nadbiskup barski [[Petar Perkolić]]. Nad ulaznim vratima u crkvu je natpis isklesan ćirilicom: ''Za Boga i za svoj narod'', zapravo geslo koje nadbiskupi imaju na svom grbu. U ovom slučaju, to je urađeno po želji Nikole Dobrečića koji je imao srpsku nacionalnu svijest. <ref>{{Cite book|last= |first= |authorlink= |title= Љетопис: Др Никола Добречић надбискуп барски и примас српски|year= |url= https://mitropolija.com/2018/11/20/ljetopis-dr-nikola-dobrecic-nadbiskup-barski-i-primas-srpski/|publisher= |location= |id= }}</ref> Širenjem Crne Gore na taj prostor i pohađanjem crnogorskih škola, mnogi katolici su se osjećali Srbima (braća Dobrečić, pjesnik Milo Jovović...), dok su se u ranijem periodu, turske vladavine, neki djelomično ili sasvim albanizirali, zadržavajući slavenska prezimena sa završetkom na vić, ić. <ref>{{Cite book|last=Papović|first=Dragutin|authorlink= |title=ACTA HISTRIAE 24., 2016., 3., UNUTRAŠNJI SUKOBI U BARSKOJ NADBISKUPIJI 1965.–1970.|year=2016.|url=https://zdjp.si/wp-content/uploads/2016/12/AH_24-2016-3_PAPOVI%C4%86.pdf|publisher=|pages=546.|location= |id= }}</ref>
U Baru postoji i pravoslavna crkva svetog Nikole. Pripada [[Barska nadbiskupija|Barskoj nadbiskupiji]], a izgradio ju je nadbiskup barski i primas Srbije [[Nikola Dobrečić]]. Nalazi se pored zgrade Barske nadbiskupije, koju je također dao izgraditi nadbiskup Dobrečić. U crkvi su pokopani Nikola Dobrečić i njegova majka Karolina, kao i nadbiskup barski [[Petar Perkolić]]. Nad ulaznim vratima u crkvu je natpis isklesan ćirilicom: ''Za Boga i za svoj narod'', zapravo geslo koje nadbiskupi imaju na svom grbu. U ovom slučaju, to je urađeno po želji Nikole Dobrečića koji je imao srpsku nacionalnu svijest. <ref>{{Citiranje knjige|last= |first= |authorlink= |title= Љетопис: Др Никола Добречић надбискуп барски и примас српски|year= |url= https://mitropolija.com/2018/11/20/ljetopis-dr-nikola-dobrecic-nadbiskup-barski-i-primas-srpski/|publisher= |location= |id= }}</ref> Širenjem Crne Gore na taj prostor i pohađanjem crnogorskih škola, mnogi katolici su se osjećali Srbima (braća Dobrečić, pjesnik Milo Jovović...), dok su se u ranijem periodu, turske vladavine, neki djelomično ili sasvim albanizirali, zadržavajući slavenska prezimena sa završetkom na vić, ić. <ref>{{Citiranje knjige|last=Papović|first=Dragutin|authorlink= |title=ACTA HISTRIAE 24., 2016., 3., UNUTRAŠNJI SUKOBI U BARSKOJ NADBISKUPIJI 1965.–1970.|year=2016.|url=https://zdjp.si/wp-content/uploads/2016/12/AH_24-2016-3_PAPOVI%C4%86.pdf|publisher=|pages=546.|location= |id= }}</ref>


== Izvori ==
== Izvori ==

Posljednja izmjena od 2. siječanj 2022. u 14:55

Datoteka:Rimokatolička crkva svetog Nikole, sjedište Barske nadbiskupije.JPG
Crkva Svetog Nikole

Crkva sv. Nikole u Starom Baru je katolička crkva u Baru, Crna Gora.

Povijest

U Baru postoji i pravoslavna crkva svetog Nikole. Pripada Barskoj nadbiskupiji, a izgradio ju je nadbiskup barski i primas Srbije Nikola Dobrečić. Nalazi se pored zgrade Barske nadbiskupije, koju je također dao izgraditi nadbiskup Dobrečić. U crkvi su pokopani Nikola Dobrečić i njegova majka Karolina, kao i nadbiskup barski Petar Perkolić. Nad ulaznim vratima u crkvu je natpis isklesan ćirilicom: Za Boga i za svoj narod, zapravo geslo koje nadbiskupi imaju na svom grbu. U ovom slučaju, to je urađeno po želji Nikole Dobrečića koji je imao srpsku nacionalnu svijest. [1] Širenjem Crne Gore na taj prostor i pohađanjem crnogorskih škola, mnogi katolici su se osjećali Srbima (braća Dobrečić, pjesnik Milo Jovović...), dok su se u ranijem periodu, turske vladavine, neki djelomično ili sasvim albanizirali, zadržavajući slavenska prezimena sa završetkom na vić, ić. [2]

Izvori

  1. https://mitropolija.com/2018/11/20/ljetopis-dr-nikola-dobrecic-nadbiskup-barski-i-primas-srpski/.
  2. Papović, Dragutin (2016.) ACTA HISTRIAE 24., 2016., 3., UNUTRAŠNJI SUKOBI U BARSKOJ NADBISKUPIJI 1965.–1970. https://zdjp.si/wp-content/uploads/2016/12/AH_24-2016-3_PAPOVI%C4%86.pdf.