More actions
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Glazbenik +{{Infookvir glazbenik) |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 28: | Redak 28: | ||
Rođen je 2. rujna 1862. godine u gradu na Dravi. Svijet će ga upamtiti kao nevjerovatno nadarenog mladića, vrsnog violinista i skladatelja, koji će svojim umjetničkim doprinosom i legendarnošću stati uz bok samom Paganiniju. Još kao dječak pokazao je velik interes za glazbu i u školskim je danima postao pravi violinski [[virtuoz]].<ref name="Esekeri">[http://essekeri.hr/krezme-franjo.html Essekeri.hr] ''Krežme Franjo'' Tekst preuzet 13. ožujka 2019. uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo#Essekeri.hr|dopusnicu]]</ref> | Rođen je 2. rujna 1862. godine u gradu na Dravi. Svijet će ga upamtiti kao nevjerovatno nadarenog mladića, vrsnog violinista i skladatelja, koji će svojim umjetničkim doprinosom i legendarnošću stati uz bok samom Paganiniju. Još kao dječak pokazao je velik interes za glazbu i u školskim je danima postao pravi violinski [[virtuoz]].<ref name="Esekeri">[http://essekeri.hr/krezme-franjo.html Essekeri.hr] ''Krežme Franjo'' Tekst preuzet 13. ožujka 2019. uz [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Ostalo#Essekeri.hr|dopusnicu]]</ref> | ||
Zarana je zavolio [[violina|violinu]], instrument koji mu je donio svjetsku slavu. Glazbu je učio najprije u [[Zagreb]]u kod [[Đuro Eisenhut|Đure Eisenhuta]], a poslije u [[Beč]]u kod profesora Heizlera. U [[Bečki konzervatorij]] stupio je još kao devetogodišnjak, kao najmlađi student ovog konzervatorija ikad | Zarana je zavolio [[violina|violinu]], instrument koji mu je donio svjetsku slavu. Glazbu je učio najprije u [[Zagreb]]u kod [[Đuro Eisenhut|Đure Eisenhuta]], a poslije u [[Beč]]u kod profesora Heizlera. U [[Bečki konzervatorij]] stupio je još kao devetogodišnjak, kao najmlađi student ovog konzervatorija ikad. Studentske dane završio je na početku puberteta, s 13 godina. Nakon toga je započeo spektakularnu karijeru diljem Europe. Već kao šesnaestogodišnjaka obožavala ga je koncertna publika u Rimu, Pragu, Veneciji, Genovi i Parizu. U dobi od 17 godina postao je koncertni majstor u "[[Bilse orkestar|Bilse orkestru]]", koji je imao u Berlinu službeni naslov "[[Bilse'sche Kapelle]]" iz kojeg je kasnije 1885. godine nastala današnja [[Berlinska filharmonija]]. Cijenili su ga brojni slavni umjetnici, poput Giuseppea Verdija i Franza Liszta (s potonjim je u jednoj prilici i svirao). Skladao je jednu [[simfonija|simfoniju]], nekoliko [[marš]]eva i [[ples]]ova za orkestar, te tri [[uvertira|uvertire]]. Svi su se slagali kako će za života Krežma nadmašiti svog uzora, Paganinija. <ref name="Esekeri"/> | ||
Zatim su zaredale turneje po [[Europa|Europi]], za kojih ga je pratila njegova sestra Ana, vrsna pijanistica. U [[Italija|Italiji]] je imao čast svirati na slavnoj [[Niccolò Paganini|Paganinijevoj]] violini. Rekli su za njega: "Francesco Krežma, čudo iz Hrvatske!". Umro je na turneji u [[Njemačka|Njemačkoj]] u dobi od 19 godina, nakon što je obolio od upale uha. | Zatim su zaredale turneje po [[Europa|Europi]], za kojih ga je pratila njegova sestra Ana, vrsna pijanistica. U [[Italija|Italiji]] je imao čast svirati na slavnoj [[Niccolò Paganini|Paganinijevoj]] violini. Rekli su za njega: "Francesco Krežma, čudo iz Hrvatske!". Umro je na turneji u [[Njemačka|Njemačkoj]] u dobi od 19 godina, nakon što je obolio od upale uha. | ||
Tako se smrt ispriječila u ostvarenju još veće karijere i stvaranju još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881. godine. Njegovo ime danas u Osijeku nosi jedna osnovna škola, Društvo prijatelja glazbe, komorni orkestar, ali i [[memorijal]], odnosno susret mladih gudača.<ref name="Esekeri"/> | Tako se smrt ispriječila u ostvarenju još veće karijere i stvaranju još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881. godine. Njegovo ime danas u Osijeku nosi jedna osnovna škola, Društvo prijatelja glazbe, komorni orkestar, ali i [[memorijal]], odnosno susret mladih gudača.<ref name="Esekeri"/> | ||
Jedan glazbeni album naslovljen ''Franjo Krežma'' sastoji se od njegovih skladba, a izveli su ih violinist Taras Pečeny i pijanistica [[Marija Mikulić Štimac]].<ref>[https://www.discogs.com/artist/3151418-Maria-Mikuli%C4%87-%C5%A0timac ''Marija Mikulić Štimac'']. Discogs. Pristupljeno 4. rujna 2025.</ref> | |||
27. rujna 2024. otvorena je [[Koncertna dvorana Franjo Krežma]] u Osijeku, najveća koncertna dvorana na istoku Hrvatske.<ref>Mateja Francuz: [https://slavonijainfo.com/vijestotvorenje-koncertne-dvorane-franjo-krezma-u-osijeku/ ''Otvorenje koncertne dvorane Franjo Krežma u Osijeku '']. Slavonija info. 26. rujna 2024.</ref> | |||
== Djela == | == Djela == | ||
Inačica od 4. rujan 2025. u 02:55
| Franjo Krežma | |
|---|---|
 Spomenik Franji Krežmi u Osijeku | |
| Rođen/a | 2. rujna 1862. |
| Umro/umrla | 15. lipnja 1881. Frankfurt na Majni |
| Zanimanje | violinist, skladatelj |
| Instrument | violina |
| Značajni instrumenti | |
| violina | |
Franjo Krežma, u njemačkogovornim zemljama Franz Krezma, (Osijek, 2. rujna 1862. – Frankfurt na Majni, 15. lipnja 1881.), hrvatski violinist i skladatelj.
Životopis
Rođen je 2. rujna 1862. godine u gradu na Dravi. Svijet će ga upamtiti kao nevjerovatno nadarenog mladića, vrsnog violinista i skladatelja, koji će svojim umjetničkim doprinosom i legendarnošću stati uz bok samom Paganiniju. Još kao dječak pokazao je velik interes za glazbu i u školskim je danima postao pravi violinski virtuoz.[1]
Zarana je zavolio violinu, instrument koji mu je donio svjetsku slavu. Glazbu je učio najprije u Zagrebu kod Đure Eisenhuta, a poslije u Beču kod profesora Heizlera. U Bečki konzervatorij stupio je još kao devetogodišnjak, kao najmlađi student ovog konzervatorija ikad. Studentske dane završio je na početku puberteta, s 13 godina. Nakon toga je započeo spektakularnu karijeru diljem Europe. Već kao šesnaestogodišnjaka obožavala ga je koncertna publika u Rimu, Pragu, Veneciji, Genovi i Parizu. U dobi od 17 godina postao je koncertni majstor u "Bilse orkestru", koji je imao u Berlinu službeni naslov "Bilse'sche Kapelle" iz kojeg je kasnije 1885. godine nastala današnja Berlinska filharmonija. Cijenili su ga brojni slavni umjetnici, poput Giuseppea Verdija i Franza Liszta (s potonjim je u jednoj prilici i svirao). Skladao je jednu simfoniju, nekoliko marševa i plesova za orkestar, te tri uvertire. Svi su se slagali kako će za života Krežma nadmašiti svog uzora, Paganinija. [1]
Zatim su zaredale turneje po Europi, za kojih ga je pratila njegova sestra Ana, vrsna pijanistica. U Italiji je imao čast svirati na slavnoj Paganinijevoj violini. Rekli su za njega: "Francesco Krežma, čudo iz Hrvatske!". Umro je na turneji u Njemačkoj u dobi od 19 godina, nakon što je obolio od upale uha. Tako se smrt ispriječila u ostvarenju još veće karijere i stvaranju još veće legende. Franjo Krežma preminuo je kao 19-godišnjak, u Njemačkoj, 5. lipnja 1881. godine. Njegovo ime danas u Osijeku nosi jedna osnovna škola, Društvo prijatelja glazbe, komorni orkestar, ali i memorijal, odnosno susret mladih gudača.[1]
Jedan glazbeni album naslovljen Franjo Krežma sastoji se od njegovih skladba, a izveli su ih violinist Taras Pečeny i pijanistica Marija Mikulić Štimac.[2]
27. rujna 2024. otvorena je Koncertna dvorana Franjo Krežma u Osijeku, najveća koncertna dvorana na istoku Hrvatske.[3]
Djela
"Guslač od marcipana"
Oslanjajući se na arhivsku građu i novinske članke iz "Agramer Zeitunga", "Zagrebulja" Augusta Šenoe i isječaka iz europskih listova koji su svojedobno objavljivali kritike Krežminih koncerata, Stjepan Tomaš je napisao roman "Guslač od marcipana" i posvetio ga "hrvatskom paganiniju" Franji Kežmi, a izdao ga 2004. [5]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Essekeri.hr Krežme Franjo Tekst preuzet 13. ožujka 2019. uz dopusnicu
- ↑ Marija Mikulić Štimac. Discogs. Pristupljeno 4. rujna 2025.
- ↑ Mateja Francuz: Otvorenje koncertne dvorane Franjo Krežma u Osijeku . Slavonija info. 26. rujna 2024.
- ↑ http://mic.hr/products/122
- ↑ Stjean Tomaš, Guslač od marcipana