Zločin agresije (međunarodno pravo): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnk
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Zločin agresije (međunarodno pravo)'''-->'''Zločin agresije''' u [[međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] je [[zločin]] napada jedne [[država|države]] na drugu, ali ne samo vojnim snagama, i ne samo na njezino [[ozemlje]], [[pomorje]] i zračni prostor i njene vojne snage, nego i na njenu [[neovisnost]]. Uz to taj napad nije samo [[vojna agresija|vojni]], nego na sve načine i svim sredstvima što u datom trenutku mogu poslužiti. Agresija je svako djelovanje usmjereno protiv postojanja i neovisnosti druge države te protiv [[mir]]a na svijetu uopće. Pojam zločina agresije teško je definirati jednom kratkom rečenicom, zbog toga što su mogućnosti brojne, obuhvaća i [[subverzija|subverzije]] toliko mnogostranih sadržaja i oblika koje stalno izmiču mogućnoastima sintetičke definicije i taksativnom nabrajanju.<ref>Curać, Marko: Srbija je još u špilji velikosrpske ideologije. Hrvatski list, Zagreb. str. 17. 12. rujna 2019.; Ibler, Vladimir: Rječnik međunarodnoga javnog prava, Informator, Zagreb, 1987.</ref>
Zločin agresije''' u [[međunarodno pravo|međunarodnom pravu]] je [[zločin]] napada jedne [[država|države]] na drugu, ali ne samo vojnim snagama, i ne samo na njezino [[ozemlje]], [[pomorje]] i zračni prostor i njene vojne snage, nego i na njenu [[neovisnost]]. Uz to taj napad nije samo [[vojna agresija|vojni]], nego na sve načine i svim sredstvima što u datom trenutku mogu poslužiti. Agresija je svako djelovanje usmjereno protiv postojanja i neovisnosti druge države te protiv [[mir]]a na svijetu uopće. Pojam zločina agresije teško je definirati jednom kratkom rečenicom, zbog toga što su mogućnosti brojne, obuhvaća i [[subverzija|subverzije]] toliko mnogostranih sadržaja i oblika koje stalno izmiču mogućnoastima sintetičke definicije i taksativnom nabrajanju.<ref>Curać, Marko: Srbija je još u špilji velikosrpske ideologije. Hrvatski list, Zagreb. str. 17. 12. rujna 2019.; Ibler, Vladimir: Rječnik međunarodnoga javnog prava, Informator, Zagreb, 1987.</ref>


UN je taj zločin definirao [[Rezolucija Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX)|Rezolucijom Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX)]] iz 1974. godine.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=864 Hrvatska enciklopedija] agresija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref><ref>(eng.) [http://hrlibrary.umn.edu/instree/GAres3314.html University of Minnesota - Human Rights Library] Definition of Aggression, United Nations General Assembly Resolution 3314 (XXIX).</ref>
UN je taj zločin definirao [[Rezolucija Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX)|Rezolucijom Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX)]] iz 1974. godine.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=864 Hrvatska enciklopedija] agresija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.</ref><ref>(eng.) [http://hrlibrary.umn.edu/instree/GAres3314.html University of Minnesota - Human Rights Library] Definition of Aggression, United Nations General Assembly Resolution 3314 (XXIX).</ref>

Posljednja izmjena od 17. ožujak 2022. u 18:57

Zločin agresije u međunarodnom pravu je zločin napada jedne države na drugu, ali ne samo vojnim snagama, i ne samo na njezino ozemlje, pomorje i zračni prostor i njene vojne snage, nego i na njenu neovisnost. Uz to taj napad nije samo vojni, nego na sve načine i svim sredstvima što u datom trenutku mogu poslužiti. Agresija je svako djelovanje usmjereno protiv postojanja i neovisnosti druge države te protiv mira na svijetu uopće. Pojam zločina agresije teško je definirati jednom kratkom rečenicom, zbog toga što su mogućnosti brojne, obuhvaća i subverzije toliko mnogostranih sadržaja i oblika koje stalno izmiču mogućnoastima sintetičke definicije i taksativnom nabrajanju.[1]

UN je taj zločin definirao Rezolucijom Opće skupštine UN-a 3314 (XXIX) iz 1974. godine.[2][3]

U načelima Povelje UN obvezuje se suzdržavanje od prijetnjom silom ili uporabe sile koje su usmjerene protiv teritorijalne cjelovitosti ili političke neovisnosti bilo koje države te naglašava poštivanje načela samoodređenja.[4]

Izvori[uredi]

  1. Curać, Marko: Srbija je još u špilji velikosrpske ideologije. Hrvatski list, Zagreb. str. 17. 12. rujna 2019.; Ibler, Vladimir: Rječnik međunarodnoga javnog prava, Informator, Zagreb, 1987.
  2. Hrvatska enciklopedija agresija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža.
  3. (eng.) University of Minnesota - Human Rights Library Definition of Aggression, United Nations General Assembly Resolution 3314 (XXIX).
  4. Curać, Marko: Srbija je još u špilji velikosrpske ideologije. Hrvatski list, Zagreb. str. 17. 12. rujna 2019..