Srebrenka Sekulić-Gvozdanović: razlika između inačica
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige) |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Srebrenka Sekulić-Gvozdanović''' (Sena Sekulić-Gvozdanović) ([[Banja Luka]], BiH, [[12. travnja]] [[1916.]] – [[Zagreb]], [[27. studenoga]] [[2002.]]), hrvatska [[arhitektura|arhitektica]], <ref name="proleksis">[http://proleksis.lzmk.hr/2085/ Proleksis], Sekulić-Gvozdanović, Srebrenka (Sena) (pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref> "prva dama hrvatske arhitekture"<ref name="Muzej grada Pakraca">[http://www.muzej-pakrac.hr/?vrsta=2&rubrika=6&id=16 Muzej grada Pakraca] 5. memorijalni dan Sene Sekulić Gvozdanović u Pakracu (pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref> | |||
Rođena u Banjoj Luci. Studirala na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu]] u Zagrebu, na kojem je doktorirala na temu Crkve-tvrđave u Hrvatskoj. Na istom je fakultetu bila profesorica od 1970. do 1986. godine i dekanica. Bavila se tipologijom srednjovjekovnih [[urbana cjelina|urbanih cjelina]] <ref name="proleksis"/>, pisala o Jurju Denzleru, [[Andre Mohorovičić|Andri Mohorovičiću]], [[Đurđica Cvitanović|Đurđici Cvitanović]], [[Etienne-Louis Boullee|Etienne-Louisu Boulleeu]], [[Ivo Geršić|Ivi Geršiću]], [[Josip Budak|Josipu Budaku]]. Objavljivala članke u Čovjek i prostor, Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, Godišnjaku zaštite spomenika kulture Hrvatske, Kaj, Bulletin Odjela VII za likovne umjetnosti JAZU, Život umjetnosti.<ref name="kgz">[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=10&spid0=10&spv0=Sekuli%C4%87-Gvozdanovi%C4%87%2c+Sena&xm0=1 Katalog KGZ] (pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref> Slovila je kao pionirka istraživanja baštine u kontinentalnoj Hrvatskoj i bila je vodeća znanstvenica na području povijesti hrvatske arhitekture.<ref name="Muzej grada Pakraca"/> | Rođena u Banjoj Luci. Studirala na [[Arhitektonski fakultet u Zagrebu|Arhitektonskom fakultetu]] u Zagrebu, na kojem je doktorirala na temu Crkve-tvrđave u Hrvatskoj. Na istom je fakultetu bila profesorica od 1970. do 1986. godine i dekanica. Bavila se tipologijom srednjovjekovnih [[urbana cjelina|urbanih cjelina]] <ref name="proleksis"/>, pisala o Jurju Denzleru, [[Andre Mohorovičić|Andri Mohorovičiću]], [[Đurđica Cvitanović|Đurđici Cvitanović]], [[Etienne-Louis Boullee|Etienne-Louisu Boulleeu]], [[Ivo Geršić|Ivi Geršiću]], [[Josip Budak|Josipu Budaku]]. Objavljivala članke u Čovjek i prostor, Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, Godišnjaku zaštite spomenika kulture Hrvatske, Kaj, Bulletin Odjela VII za likovne umjetnosti JAZU, Život umjetnosti.<ref name="kgz">[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/rezultati.aspx?&searchById=10&spid0=10&spv0=Sekuli%C4%87-Gvozdanovi%C4%87%2c+Sena&xm0=1 Katalog KGZ] (pristupljeno 9. lipnja 2015.</ref> Slovila je kao pionirka istraživanja baštine u kontinentalnoj Hrvatskoj i bila je vodeća znanstvenica na području povijesti hrvatske arhitekture.<ref name="Muzej grada Pakraca"/> | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:18
Srebrenka Sekulić-Gvozdanović (Sena Sekulić-Gvozdanović) (Banja Luka, BiH, 12. travnja 1916. – Zagreb, 27. studenoga 2002.), hrvatska arhitektica, [1] "prva dama hrvatske arhitekture"[2]
Rođena u Banjoj Luci. Studirala na Arhitektonskom fakultetu u Zagrebu, na kojem je doktorirala na temu Crkve-tvrđave u Hrvatskoj. Na istom je fakultetu bila profesorica od 1970. do 1986. godine i dekanica. Bavila se tipologijom srednjovjekovnih urbanih cjelina [1], pisala o Jurju Denzleru, Andri Mohorovičiću, Đurđici Cvitanović, Etienne-Louisu Boulleeu, Ivi Geršiću, Josipu Budaku. Objavljivala članke u Čovjek i prostor, Zborniku za narodni život i običaje južnih Slavena, Godišnjaku zaštite spomenika kulture Hrvatske, Kaj, Bulletin Odjela VII za likovne umjetnosti JAZU, Život umjetnosti.[3] Slovila je kao pionirka istraživanja baštine u kontinentalnoj Hrvatskoj i bila je vodeća znanstvenica na području povijesti hrvatske arhitekture.[2]
Bila je prva asistentica, docentica i profesorica na Arhitektonskom fakultetu, prva dekanica, te profesor emeritus, to jest prva žena koja je bila znanstvenih zvanja na ovom fakultetu. [2]
Od 2000. godine članica HAZU. [1]
Dobitnica je najviših znanstvenih počasti. Ističu se nagrada Viktor Kovačić za životno djelo u arhitekturi, te nagrada za životno djelo Vladimir Nazor.[2] Od 2005. njoj u čast održava se memorijalni dan Sene Sekulić-Gvozdanović.[2]
Djela
Istaknuti projekti:
- Muzej arheoloških spomenika u Splitu, s M. Kauzlarićem
- Obnova crkve u Franjevačkom samostanu u Gučoj Gori • Premalo parametara: potrebno je barem ime autora i godina.[4]
Knjige:[3]
- Povijest arhitekture 1, 1962.
- Povijest arhitekture 2, 1963.
- Crkve - tvrđave u Hrvatskoj, 1994.
- Wehrkirchen in Kroatien, 1994.
- Fortress Churches in Croatia, 1995.
- Žena u arhitekturi: tragom žene kreatora i žene teoretičara u povijesti arhitekture, 1998.
- Arhitekt Juraj Denzler, 2000.
- Islamski vrtovi i dvorovi, 2004.
- Utvrđeni samostani na tlu Hrvatske, 2007.
Izvori
Literatura
ref