Razlika između inačica stranice »Hamdanidi«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
m (brisanje nepotrebnog teksta)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Hamdanidi'''-->[[Datoteka:Hamdanid Dynasty 890 - 1004 (AD).PNG|300px|desno|mini|Područje pod '''hamdanidskom''' upravom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] (označeno crvenom bojom)]]
[[Datoteka:Hamdanid Dynasty 890 - 1004 (AD).PNG|300px|desno|mini|Područje pod '''hamdanidskom''' upravom u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] (označeno crvenom bojom)]]
'''Hamdanidi''' ([[Arapski jezik|arap.]] حمدانيون‎) su bili [[Arapi|arapska]] [[Šijiti|šijitska]] dinastija koja je u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] vladala područjima današnje [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Turska|Turske]]. Hamdanidi potječu od [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Kršćanstvo|kršćanskog]] plemena [[Taghlib]] koje je naseljavalo sjevernu [[Arabija|Arabiju]] odnosno južnu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je [[Abasidi|abasidski]] [[kalif]] [[890.]] godine povjerio upravu nad [[Mardin]]om u jugoistočnoj [[Anatolija|Anatoliji]]. Njegovom sinu Abdulahu ([[904.]] – [[929.]]) povjerena je uprava nad [[Mosul]]om ([[906.]]) odnosno [[Bagdad]]om ([[914.]]), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli ([[929.]] – [[968.]]) Mosul, [[Alep]] i [[Diyarbakır]]. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih [[979.]] godine u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] poražava [[iran]]sko [[Bujidsko Carstvo]]. Hamdanidi su vodili sukobe i s [[Bizant]]om odnosno [[Fatimidi]]ma koji ih pokoravaju [[1003.]] godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji [[Arapi|arapske]] umjetnosti, posebice književnosti.
'''Hamdanidi''' ([[Arapski jezik|arap.]] حمدانيون‎) su bili [[Arapi|arapska]] [[Šijiti|šijitska]] dinastija koja je u [[10. stoljeće|10. stoljeću]] vladala područjima današnje [[Sirija|Sirije]], [[Irak]]a i [[Turska|Turske]]. Hamdanidi potječu od [[Stari vijek|starovjekovnog]] [[Kršćanstvo|kršćanskog]] plemena [[Taghlib]] koje je naseljavalo sjevernu [[Arabija|Arabiju]] odnosno južnu [[Mezopotamija|Mezopotamiju]], a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je [[Abasidi|abasidski]] [[kalif]] [[890.]] godine povjerio upravu nad [[Mardin]]om u jugoistočnoj [[Anatolija|Anatoliji]]. Njegovom sinu Abdulahu ([[904.]] – [[929.]]) povjerena je uprava nad [[Mosul]]om ([[906.]]) odnosno [[Bagdad]]om ([[914.]]), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli ([[929.]] – [[968.]]) Mosul, [[Alep]] i [[Diyarbakır]]. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih [[979.]] godine u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]] poražava [[iran]]sko [[Bujidsko Carstvo]]. Hamdanidi su vodili sukobe i s [[Bizant]]om odnosno [[Fatimidi]]ma koji ih pokoravaju [[1003.]] godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji [[Arapi|arapske]] umjetnosti, posebice književnosti.



Trenutačna izmjena od 22:46, 6. ožujka 2022.

Područje pod hamdanidskom upravom u 10. stoljeću (označeno crvenom bojom)

Hamdanidi (arap. حمدانيون‎) su bili arapska šijitska dinastija koja je u 10. stoljeću vladala područjima današnje Sirije, Iraka i Turske. Hamdanidi potječu od starovjekovnog kršćanskog plemena Taghlib koje je naseljavalo sjevernu Arabiju odnosno južnu Mezopotamiju, a osnivačem njihove vladarske dinastije smatra se Hamdan ibn Hamdun kojem je abasidski kalif 890. godine povjerio upravu nad Mardinom u jugoistočnoj Anatoliji. Njegovom sinu Abdulahu (904.929.) povjerena je uprava nad Mosulom (906.) odnosno Bagdadom (914.), a Abdulahovom nasljedniku Hasanu Nasir ad-Dauli (929.968.) Mosul, Alep i Diyarbakır. Hasanova tiranska vlast dovela je do njegovog svrgavanja od strane vlastite obitelji, a desetak godina kasnije dinastija doživljava veliki udarac kada ih 979. godine u Mezopotamiji poražava iransko Bujidsko Carstvo. Hamdanidi su vodili sukobe i s Bizantom odnosno Fatimidima koji ih pokoravaju 1003. godine. Hamdanidi su ostali upamćeni kao vrsni ratnici ali i pokrovitelji arapske umjetnosti, posebice književnosti.

Literatura

  • (engl.) Bosworth, Clifford Edmund (1996.). The New Islamic Dynasties: A Chronological and Genealogical Manual. New York City: Columbia University Press. ISBN 0231107145