Razlika između inačica stranice »Quaestor sacri palatii«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Quaestor sacri palatii'''-->'''Quaestor sacri palatii''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]]  κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "[[kvestor]] svete palače") je [[kasna antika|kasno]]-[[Rimsko Carstvo|rimska]] i  [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji ''quaestor'' u povijesti bio je [[Tribonijan]], koji je za cara [[Justinijan I.|Justinijana]] izradio znameniti zakonik ''[[Corpus iuris civilis]]''. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu [[Konstantinopol]]a. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.
Quaestor sacri palatii''' ([[starogrčki jezik|starogrčki]]  κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "[[kvestor]] svete palače") je [[kasna antika|kasno]]-[[Rimsko Carstvo|rimska]] i  [[Bizantsko Carstvo|bizantska]] titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji ''quaestor'' u povijesti bio je [[Tribonijan]], koji je za cara [[Justinijan I.|Justinijana]] izradio znameniti zakonik ''[[Corpus iuris civilis]]''. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu [[Konstantinopol]]a. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.


==Izvori==
==Izvori==

Trenutačna izmjena od 08:59, 24. ožujka 2022.

Quaestor sacri palatii (starogrčki κοιαίστωρ/κυαίστωρ τοῦ ἱεροῦ παλατίου, pojednostavljeno ὁ κοιαίστωρ/κυαίστωρ), na hrvatskom jeziku doslovno "kvestor svete palače") je kasno-rimska i bizantska titula koja se rabila za visoke carske službenike zadužene za izradu nacrta zakona. Vjerojatno najpoznatiji quaestor u povijesti bio je Tribonijan, koji je za cara Justinijana izradio znameniti zakonik Corpus iuris civilis. Titula je kasnije u Bizantu promijenila značenje, odnosno njeni nositelji su umjesto zakonodavne preuzeli upravne dužnosti, uglavnom vezane uz upravu Konstantinopola. Do 14. stoljeća je titula postala tek počasna.

Izvori