Razlika između inačica stranice »Normanska Engleska«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
m (file->datoteka)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Normanska Engleska'''-->[[File:Map of England 1086.png|Engleska 1086. tijekom sastavljanja [[Domesday Survey|Knjige Sudnjeg dana]]|thumb|upright|right]]
<!--'''Normanska Engleska'''-->[[Datoteka:Map of England 1086.png|Engleska 1086. tijekom sastavljanja [[Domesday Survey|Knjige Sudnjeg dana]]|thumb|upright|right]]
[[File:Henry II, Plantagenet Empire.png|thumb|upright|right|Raspon Anžuvinske Države oko 1172.; tamnožuto - anžuvinski posjedi, žuto-bijele kockice - anžuvinska prevlast]]
[[Datoteka:Henry II, Plantagenet Empire.png|thumb|upright|right|Raspon Anžuvinske Države oko 1172.; tamnožuto - anžuvinski posjedi, žuto-bijele kockice - anžuvinska prevlast]]
'''Normanska Engleska''' je pojam kojim se označuje povijesno razdoblje na otoku Britaniji. Slijedi poslije [[poslijerimska Britanija|poslijerimskog]] razdoblja i razdoblja [[Anglosaska Engleska|Anglosaske Engleske]]. Početak se računa od [[Normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja]]<ref name="Higham, Nicholas J. 2013">(eng.) Higham, Nicholas J., and Martin J. Ryan. The Anglo-Saxon World. Yale University Press, 2013. (eng.)</ref> [[1066.]] godine i smrti kralja [[Ivan bez Zemlje|Ivana bez Zemlje]], za kojeg neki pisci smatraju da je zadnji od anžuvinskih kraljeva Engleske [[1216.]] godine. Osporavano nasljeđivanje i pobjeda [[Vilim Osvajač|Vilima Normandijskog]] u [[Bitka kod Hastingsa|bitci kod Hastingsa]] dovela je do njegova osvajanja Engleske. Time je povezana engleska kruna s posjedima u Francuskoj i dovela novu aristokraciju u zemlju koja je dominirala zemljoposjedima, vladom i Crkvom. Sa sobom su donijeli francuski jezik i održavali si vlast putem sustava kaštela i uvođenjem feudalnog sustava držanja zemljišta.
'''Normanska Engleska''' je pojam kojim se označuje povijesno razdoblje na otoku Britaniji. Slijedi poslije [[poslijerimska Britanija|poslijerimskog]] razdoblja i razdoblja [[Anglosaska Engleska|Anglosaske Engleske]]. Početak se računa od [[Normansko osvajanje Engleske|normanskog osvajanja]]<ref name="Higham, Nicholas J. 2013">(eng.) Higham, Nicholas J., and Martin J. Ryan. The Anglo-Saxon World. Yale University Press, 2013. (eng.)</ref> [[1066.]] godine i smrti kralja [[Ivan bez Zemlje|Ivana bez Zemlje]], za kojeg neki pisci smatraju da je zadnji od anžuvinskih kraljeva Engleske [[1216.]] godine. Osporavano nasljeđivanje i pobjeda [[Vilim Osvajač|Vilima Normandijskog]] u [[Bitka kod Hastingsa|bitci kod Hastingsa]] dovela je do njegova osvajanja Engleske. Time je povezana engleska kruna s posjedima u Francuskoj i dovela novu aristokraciju u zemlju koja je dominirala zemljoposjedima, vladom i Crkvom. Sa sobom su donijeli francuski jezik i održavali si vlast putem sustava kaštela i uvođenjem feudalnog sustava držanja zemljišta.
Do vremena Vilimove smrti 1087. godine, Engleska je tvorila najveći dio [[Anglonormani|anglonormanske države]], kojom su vladali plemići s posjedima diljem Engleske, Normandije i Walesa.
Do vremena Vilimove smrti 1087. godine, Engleska je tvorila najveći dio [[Anglonormani|anglonormanske države]], kojom su vladali plemići s posjedima diljem Engleske, Normandije i Walesa.

Trenutačna izmjena od 03:12, 1. svibnja 2022.

Engleska 1086. tijekom sastavljanja Knjige Sudnjeg dana
Raspon Anžuvinske Države oko 1172.; tamnožuto - anžuvinski posjedi, žuto-bijele kockice - anžuvinska prevlast

Normanska Engleska je pojam kojim se označuje povijesno razdoblje na otoku Britaniji. Slijedi poslije poslijerimskog razdoblja i razdoblja Anglosaske Engleske. Početak se računa od normanskog osvajanja[1] 1066. godine i smrti kralja Ivana bez Zemlje, za kojeg neki pisci smatraju da je zadnji od anžuvinskih kraljeva Engleske 1216. godine. Osporavano nasljeđivanje i pobjeda Vilima Normandijskog u bitci kod Hastingsa dovela je do njegova osvajanja Engleske. Time je povezana engleska kruna s posjedima u Francuskoj i dovela novu aristokraciju u zemlju koja je dominirala zemljoposjedima, vladom i Crkvom. Sa sobom su donijeli francuski jezik i održavali si vlast putem sustava kaštela i uvođenjem feudalnog sustava držanja zemljišta. Do vremena Vilimove smrti 1087. godine, Engleska je tvorila najveći dio anglonormanske države, kojom su vladali plemići s posjedima diljem Engleske, Normandije i Walesa.

Izvori

  1. (eng.) Higham, Nicholas J., and Martin J. Ryan. The Anglo-Saxon World. Yale University Press, 2013. (eng.)

Izabrana literatura