Razlika između inačica stranice »Barrettova metaplazija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +))
m (bnz)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Barrettova metaplazija'''-->{{Infokvir bolest
{{Infokvir bolest
  | latinski = Barrett oesophagus
  | latinski = Barrett oesophagus
  | kod-1    = K22.7
  | kod-1    = K22.7

Trenutačna izmjena od 04:56, 15. svibnja 2022.

Klasifikacija i vanjske poveznice
MKB-10 Script error: No such module "Wikidata".
MKB-10 Script error: No such module "Wikidata".
NSK Script error: No such module "Wikidata".
PubMed Script error: No such module "Wikidata". (engl.)
MeSH Script error: No such module "Wikidata". (engl.)
Medscape Script error: No such module "Wikidata". (engl.)

Barrettov jednjak (oesophagus) predstavlja područje cilindričnog epitela koji se nalazi u donjem dijelu jednjaka. Ovo se odnosi na metaplaziju u stanicama donjeg dijela jednjaka koje su nastale zbog izloženosti želučanoj kiselini zbog refluksa želučanog sadržaja.[1] Normalno je jednjak obložen višeslojnim pločastim epitelom. Ovaj epitel je zamijenjen cilindričnim epitelom ali se smatra da je ovo više kozmetička promjena jer proteini ovog epitela [2] su slični onim višeslojnog pločastog epitela. [3]

Barrettov jednjak nalazi se kod 5-15% pacijenata koji se žale na žgaravicu (gastroesofagealna refluksna bolest, GERB), iako postoje grupe pacijenata koji nemaju nikakvih simptoma.[4] Smatra se da je to premaligno stanje jer je povezano s povećanim rizikom nastanka raka jednjaka lat. carcinoma oesophagi (ili specifičnije, lat. adenocarcinoma) kod oko 0.5% pacijenata u tijeku jedne godine.[5][4] Dijagnoza Barrettovog jednjaka oslanja se na endoskopiju to jest postupak pri kojem se uvodi endoskop kroz usta u jednjak i pregleda se početni dio probavnog sustava do dvanaestnika. Ako postoji teži stupanj displazije epitela šansa za razvoj raka jednjaka je i do 10%.[4]

Postoji praksa u razvijenim zemljama da se prati razvoj bolesti na osnovu bioptičkih uzoraka i procjene stupnja displazije. Postoji malo dokaza da ova praksa pomaže. Preventivne operacije koje uključuju operativno uklanjanje jednjaka koji je zahvaćen procesom ili ablacija (uništavanje) promijenjenog epitela ne pokazuju da sprječavaju daljnji razvoj bolesti ili da sprječavaju nastanak raka želuca. [4]

Stanje je nazvano po Normanu Barrettu (1903.-1979.) koji je prvi opisao ovo stanje 1957. godine. [6]

Uzroci i simptomi

Barrettov jednjak uzrokuje gastroezofagelna refluksna bolest (GERB), britanski engleski termin je gastro-oesophageal reflux disease (GORD), odnosno termin GERD u SAD-u jer se oesophagus u SAD-u piše esophagus). Ovaj refluks omogućava da sadržaj želuca oštećuje stanice koje pokrivaju donji dio jednjaka. Ne može se odrediti kada će netko sa žgaravicom dobiti Barrettov jednjak. Nisu pronađene korelacije između jačine simptoma i ove bolesti. Nekada ljudi bez žgaravice imaju Barrettov jednjak. Može biti prouzročen i gutanjem nekih korozivnih tvari kao što su lužine. Obično je to natrijev hidroksid (živa soda), rjeđe kalijev hidroksid. Metaplazija može nastati i bez znatnijih simptoma i promjene intenziteta žgaravice. Međutim, postoje znaci upozorenja na koje treba obratiti pozornost i koje se ne smije ignorirati:

  • česta i dugotrajna žgaravica
  • teškoće gutanja (disfagija, lat. dysphagia)
  • povraćanje krvi (hematemeza)
  • bol iza prsne kosti i u žličici
  • neželjeni gubitak težine prouzročen bolom pri gutanju

Patologija

Mikroskopska slika Barrettovog jednjakas (lijevo) i normalnog višeslojnog pločastog epitela (desno). Alcian blue stain.
Mikroskopska slika Barrettovog jednjaka koja pokazuje karakteristične peharaste stanice. Alcian blue stain.

Barrettov jednjak označava prisutnost cilindričnog epitela u donjem dijelu jednjaka koji zamjenjuje normalni višeslojni pločasti epitel-tipičan je primjer za metaplaziju. Ovaj epitel koji nalikuje onome u želucu može bolje podnositi korozivno djelovanje želučane kiseline, međutim povećava opasnost od nastanka raka jednjaka.[7]

Imamo dva tipa metaplastičnih cilindričnih stanica: gastrične (želučane) koje su slične onima u želucu što se tehnički i ne smatra Barrettovim jednjakom i kolonične koje su nalik na epitel debelog crijeva. Obično se na biopsiji nađu oba tipa stanica. Metaplazija u kojoj stanice nalikuju onima iz debelog crijeva povezana je s genetski opterećenom populacijom.

Metaplazija je vidljiva na endoskopiji ali se uzorak mora pregledati mikroskopski da se utvrdi koji je tip stanica dominantan. Kolonička metaplazija je karakterizirana peharastim stanicama epitela i preduvjet je za postavljanje dijagnoze Barrettovog jednjaka.

Postoje bolesti koje oponašaju Barrettov jednjak. Stoga su potrebni iskusni patolozi za dijagnostiku ovog stanja. [8] .[9] S obzirom na teškoće pri postavljanju pravilne dijagnoze i stupnja displazije smatra se da je potrebno da najmanje dva patologa potvrde dijagnozu i procijene stupnja displazije prije nego što se pacijent podvrgne bilo kakvom tretmanu.

Tretman

Najveći rizik nastanka zloćudnih tumora je kod američkih bijelaca starijih od 50 godina čiji simptomi traju dulje od 5 godina. Crnci rijetko dobivaju adenokarcinom jednjaka povezan s Barrettovim jednjakom. Sada se preporučuje da pacijenti koji boluju od ovog stanja idu godišnje na endoskopske preglede s biopsijom jednjaka da se utvrdi stupanj displazije i rizik nastanka maligne bolesti. Ako kod dvije uzastopne biopsije ne nađemo metaplaziju period se može produljiti na tri godine uz kontrolu sekrecije kiseline inhibitorima protonske pumpe i drugim preventivnim mjerama. Kod pacijenata s nižim ili višim stupnjem displazije potrebna je češća kontrola gastroenterologa.

Inhibitori protonske pumpe nisu dokazali da sprječavaju nastanak raka jednjaka. Laser treatment primjenjuje se za tretman težih displazija dok maligno oboljenje zahtijeva radikalan kirurški tretman, zračenje i sistemsku kemoterapiju. Osim toga, nedavno provedena randomizirana kontrolirana studija je pokazala da je fotodinamična terapija photofrinom statistički učinkovitija u eliminaciji displastičnog rasta nego uporaba inhibitora protonske pumpe. [10] Trenutačno ne postoji način kojim možemo odrediti kod kojeg pacijenta će se razviti rak jednjaka iako šest nedavnih studija pokazuje na tri različite genetske abnormalnosti sa 79% šanse razvoja raka jednjaka u sljedećih šest godina. [11]

Endoskopska mukozalna resekcija (EMR) se evaluira kao terapijska tehnika[12] Operacija poznata kao Nissenova fundoplikacija može smanjiti refluks iz želuca u jednjak. [13]

U određenom broju studija nesteroidni antiinflamatorni lijekovi (NSAIDS), kao što je aspirin, dokazali su da preveniraju nastanak raka jednjaka koji je povezan s Barrettovim jednjakom.[14][15] Međutim, nijedna od ovih studija nije bila randomizirana odnosno randomizirana kontrolirana studija. Ovakav je tip studije zlatni standard u utvrđivanju učinkovitosti medicinske intervencije. Osim toga, nije poznato koja je doza efikasna za prevenciju raka jednjaka.

Dodatne slike

Reference

  1. ↑ Stein H, Siewert J (1993). "Barrett's esophagus: pathogenesis, epidemiology, functional abnormalities, malignant degeneration, and surgical management". Dysphagia 8 (3): 276–88. doi:10.1007/BF01354551. PMID 8359051 
  2. ↑ van Baal JW, Milano F, Rygiel AM, Bergman JJ, Rosmolen WD, van Deventer SJ, Wang KK, Peppelenbosch MP, Krishnadath KK. (2005). "A comparative analysis by SAGE of gene expression profiles of Barrett's esophagus, normal squamous esophagus, and gastric cardia.". Gastroenterology 129 (4): 1274–81. doi:10.1053/j.gastro.2005.07.026. PMID 16230080 
  3. ↑ van Baal JW, Diks SH, Wanders RJ, Rygiel AM, Milano F, Joore J, Bergman JJ, Peppelenbosch MP, Krishnadath KK. (2006). "Comparison of kinome profiles of Barrett's esophagus with normal squamous esophagus and normal gastric cardia.". Cancer Research 66 (24): 11605–12. doi:10.1158/0008-5472.CAN-06-1370. PMID 17178854 
  4. ↑ 4,0 4,1 4,2 4,3 Shaheen NJ, Richter JE (ožujka 2009). "Barrett's oesophagus". Lancet 373 (9666): 850–61. doi:10.1016/S0140-6736(09)60487-6. PMID 19269522 
  5. ↑ Koppert L, Wijnhoven B, van Dekken H, Tilanus H, Dinjens W (2005). "The molecular biology of esophageal adenocarcinoma". J Surg Oncol 92 (3): 169–90. doi:10.1002/jso.20359. PMID 16299787 
  6. ↑ Barrett N (1957). "The lower esophagus lined by columnar epithelium". Surgery 41 (6): 881–94. PMID 13442856 
  7. ↑ Fléjou J (2005). "Barrett's oesophagus: from metaplasia to dysplasia and cancer". Gut 54 Suppl 1: i6–12. doi:10.1136/gut.2004.041525. PMID 15711008 
  8. ↑ Elizabeth Pohler, Ashley L. Craig, James Cotton, Laura Lawrie, John F. Dillon, Pete Ross, Neil Kernohan and Ted R. Hupp (2004). "The Barrett’s Antigen Anterior Gradient-2 Silences the p53 Transcriptional Response to DNA Damage". Molecular and Cellular Proteomics 3: 534–547. doi:10.1074/mcp.M300089-MCP200. PMID 14967811 
  9. ↑ Murray E, McKenna EO, Burch LR, Dillon J, Langridge-Smith P, Kolch W, Pitt A, Hupp TR (2007). "Microarray-formatted clinical biomarker assay development using peptide aptamers to anterior gradient-2". Biochemistry 46: 13742–51. doi:10.1021/bi7008739. PMID 17994709 
  10. ↑ Overholt BF, Wang KK, Burdick JS, et al. (2007). "Five-year efficacy and safety of photodynamic therapy with Photofrin in Barrett's high-grade dysplasia.". Gastrointestinal endoscopy 66 (3): 460–8. doi:10.1016/j.gie.2006.12.037. PMID 17643436 
  11. ↑ Galipeau P, Li X, Blount PL, Maley CC, Sanchez CA Odze RD, Ayub K, Rabinovitch PS, Vaughan TV, Reid BJ (2007). "NSAIDs modulate CDKN2A, TP53, and DNA content risk for progression to esophageal adenocarcinoma". PLoS Medicine 4 (2): e67. doi:10.1371/journal.pmed.0040067. PMID 17326708 
  12. ↑ Reshamwala P, Darwin P (2006). "Endoscopic management of early gastric cancer". Curr Opin Gastroenterol 22 (5): 541–5. doi:10.1097/01.mog.0000239870.04457.80. PMID 16891887 
  13. ↑ Abbas A, Deschamps C, Cassivi SD, et al. (2004). "The role of laparoscopic fundoplication in Barrett’s esophagus". Annals of Thoracic Surgery 77 (2): 393–396. doi:10.1016/S0003-4975(03)01352-3. PMID 14759403 
  14. ↑ Corley DA, Kerlikowske K, Verma R, Buffler P (2003). "Protective association of aspirin/NSAIDs and esophageal cancer: a systematic review and meta-analysis.". Gastroenterology 124: 47–56. doi:10.1053/gast.2003.50008. PMID 12512029 
  15. ↑ Vaughan TL, Dong LM, Blount PL, Ayub K, Odze RD, Sanchez, CA, Rabinovitch PS, Reid BJ (2005). "Non-steroidal anti-inflammatory drugs and risk of neoplastic progression in Barrett's oesophagus: a prospective study". Lancet Oncol 6: 945–52. doi:10.1016/S1470-2045(05)70431-9. PMID 16321762 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Barrettova_metaplazija&oldid=517828"