Razlika između inačica stranice »Frambezija«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
Redak 13: Redak 13:
Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.<ref name=WHO2014/> Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.<ref name=WHO2014/> Za liječenje se uglavnom koriste [[antibiotici]] poput peroralne primjene [[azitromicina]] ili parenteralne primjene [[benzatin penicilina]].<ref name=WHO2014/> Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. <ref name=WHO2014/>
Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.<ref name=WHO2014/> U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.<ref name=WHO2014/> Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.<ref name=WHO2014/> Za liječenje se uglavnom koriste [[antibiotici]] poput peroralne primjene [[azitromicina]] ili parenteralne primjene [[benzatin penicilina]].<ref name=WHO2014/> Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. <ref name=WHO2014/>


Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 [[tropskih zemalja]].<ref name=Mit2013/><ref name=WHO2014/> Bolest zahvaća samo ljude.<ref name=WHO2014>{{cite web|title=Yaws  Fact sheet N°316|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/|work=World Health Organization|accessdate=27 February 2014|date=February 2014}}</ref> 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.<ref name=WHO2014/> Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.<ref name=WHO2014/> Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.<ref name=Mit2012/> Iako je bolest prvi puta opisao [[Willem Piso]] 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.<ref name=Mit2013/>
Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 [[tropskih zemalja]].<ref name=Mit2013/><ref name=WHO2014/> Bolest zahvaća samo ljude.<ref name=WHO2014>{{Citiranje weba|title=Yaws  Fact sheet N°316|url=http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/|work=World Health Organization|accessdate=27 February 2014|date=February 2014}}</ref> 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća [[Svjetska zdravstvena organizacija]] (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.<ref name=WHO2014/> Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.<ref name=WHO2014/> Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.<ref name=Mit2012/> Iako je bolest prvi puta opisao [[Willem Piso]] 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.<ref name=Mit2013/>


==Izvori==
==Izvori==

Trenutačna izmjena od 08:49, 17. studenoga 2021.

Frambezija (također poznata kao tropska frambezija, timoza, tropski papilom, parangi, bouba, frambösie,[1] te pian[2]) je vrsta tropske zarazne bolesti kože, kostiju i zglobova uzrokovana spirohetnom bakterijom Treponema pallidum pertenue.[3][4] Bolest započinje okruglom tvrdom oteklinom na koži, radijusa 2 do 5 centimetara.[4] Ova promjena se u može u sredini otvoriti, formirajući čir.[4] Ova prvotna kožna promjena obično zacijeli kroz tri do šest mjeseci.[5] Nakon više tjedana ili godina, javlja se bol u zglobovima i kostima, umor, te nove promjene kože.[4] Koža dlanova i tabana postaje zadebljana te također mogu nastati čirevi.[5] Kosti (pogotovo nosne) mogu postati deformirane.[5] Nakon pet ili više godina javljaju se ožiljkaste promjene na velikim površinama kože.[4]

Frambezija se prenosi izravnim kontaktom s tekućinom koja izlazi iz kožnih lezija zaražene osobe.[5] Kontakt uglavnom nije seksualne naravi.[5] Bolest je česta u djece, među kojom se lako širi za vrijeme zajedničke igre.[4] Ostale slične treponemske bolesti uključuju bejel (Treponema pallidum endemicum), pintu (Treponema pallidum carateum), te sifilis (Treponema pallidum pallidum).[5] Frambezija se uglavnom dijagnosticira prema pojavi tipičnih kožnih promjena.[5] Testovi za protutijela u serumu mogu biti korisni, no ne razlikuju trenutnu infekciju i preboljenu bolest.[5] Reakcija lančane polimeraze (PCR) je najtočnija metoda za dijagnozu.[5]

Prevencija se djelomično provodi izlječenjem zaraženih, smanjujući tako rizik prijenosa bolesti.[5] U područjima gdje je ova bolest česta učinkovita mjera može biti i liječenje cijele društvene skupine.[5] Poboljšanje higijenskih i sanitarnih uvjeta također smanjuje prijenos bolesti.[5] Za liječenje se uglavnom koriste antibiotici poput peroralne primjene azitromicina ili parenteralne primjene benzatin penicilina.[5] Bez liječenja, u 10% slučajeva javljaju se fizički deformiteti. [5]

Od 2012. godine, frambezija je česta bolest u barem 14 tropskih zemalja.[4][5] Bolest zahvaća samo ljude.[5] 50-tih i 60-ih godina 20.stoljeća Svjetska zdravstvena organizacija (SZO) je umalo eradicirala frambeziju.[5] Od tada se broj zaraženih ipak povećao te SZO ponovno nastoji eradicirati ovu bolest do 2020. godine.[5] Prema posljednjoj procjeni 1995. godine, broj zaraženih bio je veći od 500,000.[3] Iako je bolest prvi puta opisao Willem Piso 1679. godine, arheološki dokazi ukazaju da je bolest bila prisutna u ljudi već prije 1.6 milijuna godina.[4]

Izvori

  1. Rapini RP; Bolognia JL; Jorizzo JL. (2007). Dermatology: 2-Volume Set. St. Louis: Mosby. ISBN 1-4160-2999-0 
  2. James WD; Berger TG; et al. (2006). Andrews' Diseases of the Skin: clinical Dermatology. Saunders Elsevier. ISBN 0-7216-2921-0. OCLC 62736861 
  3. 3,0 3,1 Mitjà O; Hays R; Rinaldi AC; McDermott R; Bassat Q (2012). "New treatment schemes for yaws: the path toward eradication" (pdf). Clinical Infectious Diseases 55 (3): 406–412. doi:10.1093/cid/cis444. PMID 22610931. http://cid.oxfordjournals.org/content/55/3/406.long 
  4. 4,0 4,1 4,2 4,3 4,4 4,5 4,6 4,7 Mitjà O; Asiedu K; Mabey D (2013). "Yaws". Lancet 381 (9868): 763–773. doi:10.1016/S0140-6736(12)62130-8. PMID 23415015 
  5. 5,00 5,01 5,02 5,03 5,04 5,05 5,06 5,07 5,08 5,09 5,10 5,11 5,12 5,13 5,14 5,15 5,16 5,17 "Yaws Fact sheet N°316". World Health Organization. veljače 2014. http://www.who.int/mediacentre/factsheets/fs316/en/ Pristupljeno 27. veljače 2014.