Sintetski seizmogram: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Sintetski seizmogrami''' koriste se u povezivanju bušotinskih i [[seizmika|seizmičkih]] [[podatak]]a, odnosno pripisivanje neke ili više slojnih granica nekom određenom refleksu na prikazima seizmičkih podataka. | |||
Usporedba terenskih seizmičkih snimaka i sintetskih seizmograma s primarnim i multiplim refleksima omogućuje identifikaciju obiju vrsta nailazaka već tijekom terenskih snimanja. Ulazni podatci upotrijebljeni u njihovoj izradi mogu se mijenjati radi [[analiza|analize]] utjecaja [[geologija|geološke]] građe (promjene debljine slojeva, njihova isklinjenja, promjena litološkog sastava) na seizmičke snimke. Analiza spomenutih utjecaja omogućuje i uvid u to kakve [[val]]ne oblike treba očekivati tijekom rutinskih terenskih snimanja. | Usporedba terenskih seizmičkih snimaka i sintetskih seizmograma s primarnim i multiplim refleksima omogućuje identifikaciju obiju vrsta nailazaka već tijekom terenskih snimanja. Ulazni podatci upotrijebljeni u njihovoj izradi mogu se mijenjati radi [[analiza|analize]] utjecaja [[geologija|geološke]] građe (promjene debljine slojeva, njihova isklinjenja, promjena litološkog sastava) na seizmičke snimke. Analiza spomenutih utjecaja omogućuje i uvid u to kakve [[val]]ne oblike treba očekivati tijekom rutinskih terenskih snimanja. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:42
Sintetski seizmogrami koriste se u povezivanju bušotinskih i seizmičkih podataka, odnosno pripisivanje neke ili više slojnih granica nekom određenom refleksu na prikazima seizmičkih podataka.
Usporedba terenskih seizmičkih snimaka i sintetskih seizmograma s primarnim i multiplim refleksima omogućuje identifikaciju obiju vrsta nailazaka već tijekom terenskih snimanja. Ulazni podatci upotrijebljeni u njihovoj izradi mogu se mijenjati radi analize utjecaja geološke građe (promjene debljine slojeva, njihova isklinjenja, promjena litološkog sastava) na seizmičke snimke. Analiza spomenutih utjecaja omogućuje i uvid u to kakve valne oblike treba očekivati tijekom rutinskih terenskih snimanja.
Ulazni podatci za konstrukciju sintetskog seizmograma su karotažni dijagrami brzine i gustoće, a izlaz seizmički trag koji bi bio snimljen kod nultog razmaka izvor-prijamnik. Njegova se konstrukcija sastoji u izračunavanju akustičkih impedancija nabušenih slojeva množenjem podataka o brzini širenja seizmičkih valova u njima i njihovim gustoćama, zatim izračunavanju koeficijenata reflektiranja od slojnih granica iz izračunatih akustičkih impedancija, te u njihovoj konvoluciji s pretpostavljenim oblikom seizmičkog vala.
Sintetski seizmogrami mogu se izrađivati samo za primarne ili za primarne i multiple reflekse, dok se u njihovoj izradi vrlo rijetko uzimaju u obzir i neki drugi nailasci seizmičke energije. Uz konstrukciju sintetskog traga za nulti razmak izvora i prijamnika, rjeđe se izrađuju sintetski seizmogrami za različite udaljenosti izvora i prijamnika, tj. odmake (“offsete”).