Razlika između inačica stranice »Milada Horáková«

Milada Horáková
	; Milada Horáková, zatvorska slika (1949.)
{{{položaj}}}
Rođenje	Prag, 25. prosinca 1901.
Smrt	Prag, 27. lipnja 1950.

Inačica od 01:06, 1. prosinca 2021.

Milada Horáková (Prag, 25. prosinca 1901. – Prag, 27. lipnja 1950.), češka političarka. Žrtvom je komunističkoga režima koji ju je osudio na smrt i proveo osudu u djelo.

Životopis

Milada je Horáková rođena kao Milada Kráľová u Pragu 25. prosinca 1901. godine. Studirala je pravo na Karlovom sveučilištu u Pragu, gdje je i diplomirala 1926. godine. Iste godine se pridružila Nacionalsocijalističkoj čehoslovačkoj radničkoj stranci, koja je bila veliki protivnik nacista, unatoč sličnosti u svojim imenima.

Nakon njemačke okupacije Čehoslovačke 1939. godine, Horáková se pridružila pokretu otpora, ali ju Gestapo uhićuje 1940. godine. U početku je bila osuđena na smrt, ali je kasnije kazna preinačena u doživotni zatvor. Nakon dolaska komunističkih vlasti, u svibnju 1945. godine, Horáková se vraća u Prag i pridružuje se Socijaldemokratskoj stranci. Godine 1946. godine, izabrana je za člana Ustavotvorne Narodne skupštine Čehoslovačke, ali je podnijela ostavku na tom mjestu nakon komunističkog prevrata u veljači 1948. godine. Prijatelji su je pozivali da napusti Čehoslovačku, ali je ostala u zemlji i dalje bila politički aktivna.^[1]

Uhićena je 27. rujna 1949. godine. Konačno je optužena da je bila vođom navodne zavjere za rušenje komunističkog režima.^[2] Čehoslovačka tajna policija je, kako bi dobila navodna priznanja, koristila razne metode fizičke i psihičke torture. Suđenje Miladi Horákovi i dvanaest njezinih kolega započelo je 31. svibnja 1950. Suđenje je bilo emitirano na radiju, pa čak i pod nadzorom sovjetskih savjetnika.

Milada Horáková je osuđena na smrt, zajedno s troje svojih suoptuženika, 8. lipnja 1950. godine. Mnoge ugledne osobe na Zapadu, osobito Albert Einstein, Winston Churchill i Eleanor Roosevelt, zatražili su preinaku izrečene kazne, ali je ona potvrđena. Milada je pogubljena u zatvoru u Pankracu 27. lipnja 1950. godine.

Izvori

↑ Predložak:Citiraj web (engl.)
↑ "Miroslav Ivanov: Justiční vražda aneb Smrt Milady Horákové" ((češ.)). Český rozhlas. 6. srpnja 2008.. http://www.radio.cz/cz/clanek/105826 Pristupljeno 15. studenog 2015.

Vanjske poveznice

Na Zajedničkom poslužitelju postoje datoteke na temu: Milada Horáková.

Brief biography (engl.)
Martyr for freedom (engl.)

[dolezalova-1] Predložak:Citiraj web (engl.)

[2] "Miroslav Ivanov: Justiční vražda aneb Smrt Milady Horákové" ((češ.)). Český rozhlas. 6. srpnja 2008.. http://www.radio.cz/cz/clanek/105826 Pristupljeno 15. studenog 2015.

[1]

[2]

@@ Redak 12: / Redak 12: @@
 Milada je Horáková rođena kao Milada Kráľová u [[Prag]]u [[25. prosinca]] [[1901.]] godine. Studirala je pravo na Karlovom sveučilištu u Pragu, gdje je i diplomirala [[1926.]] godine. Iste godine se pridružila Nacionalsocijalističkoj čehoslovačkoj radničkoj stranci, koja je bila veliki protivnik nacista, unatoč sličnosti u svojim imenima.
-Nakon njemačke okupacije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[1939.]] godine, Horáková se pridružila pokretu otpora, ali ju Gestapo uhićuje [[1940.]] godine. U početku je bila osuđena na smrt, ali je kasnije kazna preinačena u doživotni zatvor. Nakon dolaska komunističkih vlasti, u svibnju [[1945.]] godine, Horáková se vraća u Prag i pridružuje se Socijaldemokratskoj stranci. Godine [[1946.]] godine, izabrana je za člana Ustavotvorne Narodne skupštine Čehoslovačke, ali je podnijela ostavku na tom mjestu nakon komunističkog prevrata u veljači [[1948.]] godine. Prijatelji su je pozivali da napusti Čehoslovačku, ali je ostala u zemlji i dalje bila politički aktivna.<ref name=dolezalova>{{cite web|url=http://www.ustrcr.cz/cs/milada-horakova|title=JUDr. Milada Horáková (1901–1950)|last=Doležalová|first=Markéta |publisher=Institut za proučavanje totalitarnih režima|language={{cz icon}}|accessdate=15. studenog 2015.}} {{eng icon}}</ref>
+Nakon njemačke okupacije [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]] [[1939.]] godine, Horáková se pridružila pokretu otpora, ali ju Gestapo uhićuje [[1940.]] godine. U početku je bila osuđena na smrt, ali je kasnije kazna preinačena u doživotni zatvor. Nakon dolaska komunističkih vlasti, u svibnju [[1945.]] godine, Horáková se vraća u Prag i pridružuje se Socijaldemokratskoj stranci. Godine [[1946.]] godine, izabrana je za člana Ustavotvorne Narodne skupštine Čehoslovačke, ali je podnijela ostavku na tom mjestu nakon komunističkog prevrata u veljači [[1948.]] godine. Prijatelji su je pozivali da napusti Čehoslovačku, ali je ostala u zemlji i dalje bila politički aktivna.<ref name=dolezalova>{{Citiraj web|url=http://www.ustrcr.cz/cs/milada-horakova|title=JUDr. Milada Horáková (1901–1950)|last=Doležalová|first=Markéta |publisher=Institut za proučavanje totalitarnih režima|language={{cz icon}}|accessdate=15. studenog 2015.}} {{eng icon}}</ref>
 Uhićena je [[27. rujna]] 1949. godine. Konačno je optužena da je bila vođom navodne zavjere za rušenje komunističkog režima.<ref>{{Citiranje weba |url = http://www.radio.cz/cz/clanek/105826 |title = Miroslav Ivanov: Justiční vražda aneb Smrt Milady Horákové |accessdate =15. studenog 2015. |work =  |publisher = Český rozhlas |date = 6. srpnja 2008. |language={{cz icon}}}}</ref> Čehoslovačka tajna policija je, kako bi dobila navodna priznanja, koristila razne metode fizičke i psihičke torture. Suđenje Miladi Horákovi i dvanaest njezinih kolega započelo je [[31. svibnja]] 1950. Suđenje je bilo emitirano na radiju, pa čak i pod nadzorom sovjetskih savjetnika.

Milada Horáková
Milada Horáková, zatvorska slika (1949.)

{{{položaj}}}

Rođenje	Prag, 25. prosinca 1901.
Smrt	Prag, 27. lipnja 1950.