Razlika između inačica stranice »Elisaveta Bagrjana«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba))
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba))
 
Redak 30: Redak 30:


Tek nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uistinu je ušla u književni svijet, u vrijeme kada je [[poezija]] prolazila kroz transformaciju. Do 1921. godine, bila je već aktivna u književnom životu, te između ostalog surađuje s novinama ''Časopis za žene'' ("Вестник на жената") i magazinom ''Suvremenik''  ("Съвременник").
Tek nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] uistinu je ušla u književni svijet, u vrijeme kada je [[poezija]] prolazila kroz transformaciju. Do 1921. godine, bila je već aktivna u književnom životu, te između ostalog surađuje s novinama ''Časopis za žene'' ("Вестник на жената") i magazinom ''Suvremenik''  ("Съвременник").
Prvu knjigu ''Vječna i sveta'' ("Вечната и святата") izdala je 1927. godine. Također je počela pisati dječje priče. Radovi su joj prevedeni na više od 30 jezika. Godine 1943., 1944. i 1945. godine je bio nominirana za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref>{{cite web |url= http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=625 |title=Nominacija baza podataka |accessdate=27. svibnja 2016. |via= Nobelprize.org}}</ref> Godine 1969. osvojila je zlatnu medalju Nacionalne udruge pjesnika u [[Rim]]u.
Prvu knjigu ''Vječna i sveta'' ("Вечната и святата") izdala je 1927. godine. Također je počela pisati dječje priče. Radovi su joj prevedeni na više od 30 jezika. Godine 1943., 1944. i 1945. godine je bio nominirana za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnost]].<ref>{{Citiranje weba |url= http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=625 |title=Nominacija baza podataka |accessdate=27. svibnja 2016. |via= Nobelprize.org}}</ref> Godine 1969. osvojila je zlatnu medalju Nacionalne udruge pjesnika u [[Rim]]u.
Bila je prijatelj s Petrom Russévom, ocem brazilske političarke [[Dilma Rousseff|Dilme Rousseff]], kao je bila prva žena predsjednica [[Brazil]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |title=ДИЛМА РУСЕФ Е ДЯСНАТА РЪКА НА ПРЕЗИДЕНТА ИГНАСИО ЛУЛА ДА СИЛВА |publisher=www.aba.government.bg |language=Bugarski |accessdate=11. rujna 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070629222553/http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |archivedate=29. lipnja 2007. }}</ref>
Bila je prijatelj s Petrom Russévom, ocem brazilske političarke [[Dilma Rousseff|Dilme Rousseff]], kao je bila prva žena predsjednica [[Brazil]]a.<ref>{{Citiranje weba |url=http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |title=ДИЛМА РУСЕФ Е ДЯСНАТА РЪКА НА ПРЕЗИДЕНТА ИГНАСИО ЛУЛА ДА СИЛВА |publisher=www.aba.government.bg |language=Bugarski |accessdate=11. rujna 2016. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070629222553/http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html |archivedate=29. lipnja 2007. }}</ref>


Trenutačna izmjena od 05:10, 17. studenoga 2021.

Elisaveta Bagrjana
BASA 118K-2-85 Elisaveta Bagriana (crop).jpg
Isječak iz slike načinjene prije 1938. godineArhiv Bugarske državne agencije
Rođenje 16. travnja 1893.
Smrt 23. ožujka 1991.
Zanimanje književnica
Portal o životopisima

Elisaveta Bagrjana (bugarski: Елисавета Багряна, Sofija, 16. travnja 1893. – Sofija, 23. ožujka 1991.) rođena kao Elisaveta Ljubomirova Belčeva (bugarski: Елисавета Любомирова Белчева ), bugarska književnica. Zajedno s Dorom Gabe (1886.-1983.) smatra se jednom od "prvih dama bugarske ženske književnosti".

Životopis

Elisaveta je išla u školu u selu Aftani, gdje je iskusila seoski život, od 1910. do 1911. godine, nakon čega je studirala slavensku filologiju na Sveučilištu u Sofiji. Njene prve pjesme Zašto ("Защо") i Večernja pjesma ("Вечерна песен") objavljene su 1915. u časopisu Suvremena misao ("Съвременна мисъл").

Tek nakon završetka Prvog svjetskog rata uistinu je ušla u književni svijet, u vrijeme kada je poezija prolazila kroz transformaciju. Do 1921. godine, bila je već aktivna u književnom životu, te između ostalog surađuje s novinama Časopis za žene ("Вестник на жената") i magazinom Suvremenik ("Съвременник"). Prvu knjigu Vječna i sveta ("Вечната и святата") izdala je 1927. godine. Također je počela pisati dječje priče. Radovi su joj prevedeni na više od 30 jezika. Godine 1943., 1944. i 1945. godine je bio nominirana za Nobelovu nagradu za književnost.[1] Godine 1969. osvojila je zlatnu medalju Nacionalne udruge pjesnika u Rimu. Bila je prijatelj s Petrom Russévom, ocem brazilske političarke Dilme Rousseff, kao je bila prva žena predsjednica Brazila.[2]

Važnije zbirke

  • Vječna i sveta (Večnata i svjatata, 1927.),
  • Zvijezda mornara (Zvezda na morjaka, 1932.),
  • Srce ljudsko (Sarce čoveško, 1936.),
  • Kontrapunkti (1972.),
  • Dugosvirajuća ploča o ljubavi (Dalgosvirešta ploča za ljubovta, 1984.).

Izvori

  1. ↑ "Nominacija baza podataka". http://www.nobelprize.org/nomination/archive/show_people.php?id=625 Pristupljeno 27. svibnja 2016. 
  2. ↑ "ДИЛМА РУСЕФ Е ДЯСНАТА РЪКА НА ПРЕЗИДЕНТА ИГНАСИО ЛУЛА ДА СИЛВА" (Bugarski). www.aba.government.bg. Inačica izvorne stranice arhivirana 29. lipnja 2007.. http://www.aba.government.bg/bg/BGpoSveta/Kariera/20050705-1.html Pristupljeno 11. rujna 2016. 

Vanjske poveznice

Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Elisaveta_Bagrjana&oldid=332529"