Razlika između inačica stranice »Palača Rossini u Šibeniku«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)) |
||
| Redak 3: | Redak 3: | ||
== Literatura == | == Literatura == | ||
* Kale, Jadran (2011): "Kako tradiciju izložiti in situ: projektni zadatak Rossini i Matavulj u Šibeniku", ''Etnološka istraživanja'', br. 16, str. 7-25. | * Kale, Jadran (2011): "Kako tradiciju izložiti in situ: projektni zadatak Rossini i Matavulj u Šibeniku", ''Etnološka istraživanja'', br. 16, str. 7-25. | ||
[[Kategorija:Palače u Šibeniku|Rossini]] | [[Kategorija:Palače u Šibeniku|Rossini]] | ||
Inačica od 11:06, 29. studenoga 2021.
Palača Rossini je stambena trokatnica koja se nalazi u centru Šibenika, u blizini Crkve sv. Barbare. Najstarija je sačuvana palača u gradu i nosi naziv prema posljednjem vlasniku, imućnoj porodici iz 19. stoljeća. Na osnovi romaničkih stilskih karakteristika prizemlja, povjesničari početke palače datiraju u 13. stoljeće, a danas je prepoznatljiva po gotičkom portalu. Viši katovi sadrže pojedine renesansne i barokne elemente. U palaču vodi nekoliko ulaza, a oplošje je uz postojeće otvore zasićeno i naknadno zazidavanim vratima i prozorima. Os stepeništa koje vodi od Novih vrata obalnih gradskih zidina dovodi pred portal palače na južnom pročelju zgrade, a prostor malog trga kojem drugu stranicu čini pročelje crkvice sv. Barbare u stvari je nepopunjena posljedica savezničkog bombardiranja Šibenika s konca Drugog svjetskog rata. Palača Rossini danas predstavlja posljednju integralno posjedovanu i veću srednjovjekovnu stambenu cjelinu u Šibeniku, s određenim sačuvanim pojedinostima povijesne kulture stanovanja poput kamenih klupčica pred prozorima, profilima unutrašnjih vrata, itd.
Literatura
- Kale, Jadran (2011): "Kako tradiciju izložiti in situ: projektni zadatak Rossini i Matavulj u Šibeniku", Etnološka istraživanja, br. 16, str. 7-25.