Razlika između inačica stranice »Romeo Tiberio«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Romeo Tiberio''' ([[Mostar]], [[1912.]] - ?), bh. [[arhitekt]]<ref name="špago">(boš.)[http://spagosmail.blogger.ba/arhiva/2012/11/02/3414363 Smail Špago] Smail Špago/novasloboda.ba: ''Mostarci koji se pamte'' 2. studenoga 2012. (pristupljeno 23. travnja 2019.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == |
Trenutačna izmjena od 11:43, 24. ožujka 2022.
Romeo Tiberio (Mostar, 1912. - ?), bh. arhitekt[1]
Životopis
Rođen u Mostaru. Otac mu je bio Talijan Antonio Tiberio (Treviso, 1872. - 1957.), poznati vlasnik kina u Fejićevoj ulici.[1] Studirao na fakultetu za matematiku, fiziku i prirodne znanosti u Bologni, na matematici za inženjere.[2] Završio za arhitekta. Zaslužan za projetiranje brojnih mostarskih zgrada, davši pečat izgledu grada. Ističe se stambeno-poslovni blok zgrada s prvim mostarskim neboderom u Glavnoj ulici (1956.), „Sokolova“ zgrada nasuprot Đačkog doma, zgrada banke s express-restoranom na Bulevaru; stambeno-poslovna zgrada koja se nastavlja na hotel Bristol (Revija), zgrada Socijalnog osiguranja u Fejićevoj ulici, zgrada osnovne škole u Donjoj Mahali i brojne ostale.[1] S Izudinom Mahmuspahićem radio izmjene i ispravke na zgradi Doma kulture.[3] Romeo Tiberio javlja se i kao scenograf u izvedbama hrvatskih kazališnih drama na kazališnim amaterskim pozornicama u Mostaru ("Na straži/Mrtva straža", RKUD Abrašević 1947./48.) [4]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 (boš.)Smail Špago Smail Špago/novasloboda.ba: Mostarci koji se pamte 2. studenoga 2012. (pristupljeno 23. travnja 2019.)
- ↑ (tal.) Alma mater studiorum Universita di Bologna Romeo Tiberio - Archivi degli Studenti — Archivio Storico (pristupljeno 23. travnja 2019.)
- ↑ Bonjour.ba Martina Penava: Martina Penava je istražila sve o jednoj od najpoznatijih građevina u Mostaru, 15. ožujka 2016. (pristupljeno 23. travnja 2019.)
- ↑ Filozofski fakultet u Zagrebu Maja Lasić: Hrvatska drama u kazališnom životu Mostara 1879. - 2010. godine, doktorski rad, mentor akademik Boris Senker, Zagreb, 2018., str. 94