More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web) |
||
| Redak 2: | Redak 2: | ||
'''Tvrđava u Teočaku''', dio [[Prirodno-graditeljska cjelina Stari Teočak|prirodno-graditeljske cjeline Starog Teočaka]]. Od utvrđenog grada danas su ostali samo ostatci.<ref name="Pogledajte"/> Ostala je samo stara oronula [[kula]].<ref name="DW"/> | '''Tvrđava u Teočaku''', dio [[Prirodno-graditeljska cjelina Stari Teočak|prirodno-graditeljske cjeline Starog Teočaka]]. Od utvrđenog grada danas su ostali samo ostatci.<ref name="Pogledajte"/> Ostala je samo stara oronula [[kula]].<ref name="DW"/> | ||
Podno tvrđave je [[džamija Fethija u Teočaku|džamija Fethija]], [[nišan]]i iz osmanskog perioda te osam [[Kamene kugle u Teočaku|kamenih granitnih kugli]]. Objekti čine prirodno-graditeljsku cjelinu odnosno povijesno područje jer su džamija, stari nišani i kamene kugle u podnožju srednjovjekovnog grada. Ostatci srednjovjekovnog grada trebaju hitnu sanaciju, jer su oštećeni i zapušteni.<ref name="Pogledajte">(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku '' 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Kompleks je dosta neistražen. Predstavnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanske županije podnijeli su 2016. godine peticiju za proglašenje prirodno-graditeljske cjeline Stari grad Teočak [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/552-mogucnosti-obnove-starog-grada-teocak Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Mogućnosti obnove Starog grada Teočak '' 14. ožujka 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Prije rata bila je pod zaštitom države.<ref name="DW"/> | Podno tvrđave je [[džamija Fethija u Teočaku|džamija Fethija]], [[nišan]]i iz osmanskog perioda te osam [[Kamene kugle u Teočaku|kamenih granitnih kugli]]. Objekti čine prirodno-graditeljsku cjelinu odnosno povijesno područje jer su džamija, stari nišani i kamene kugle u podnožju srednjovjekovnog grada. Ostatci srednjovjekovnog grada trebaju hitnu sanaciju, jer su oštećeni i zapušteni.<ref name="Pogledajte">(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/dr-sc-suadin-strasevic-stara-dzamija-u-priluku-tuzla-2014/40-zavod/vijesti/559-pogledajte-fotografije-koje-smo-zabiljezili-u-starom-teocaku Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku '' 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Kompleks je dosta neistražen. Predstavnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanske županije podnijeli su 2016. godine peticiju za proglašenje prirodno-graditeljske cjeline Stari grad Teočak [[Nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine|nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine]].<ref>(boš.) [https://www.bastina.ba/index.php/40-zavod/vijesti/552-mogucnosti-obnove-starog-grada-teocak Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona] ''Mogućnosti obnove Starog grada Teočak '' 14. ožujka 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> Prije rata bila je pod zaštitom države.<ref name="DW"/> | ||
Datira iz [[1345.]] godine.<ref name="tourism">(boš.) [https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije Turistička zajednica Tuzlanskog kantona/Turistička zajednica Županije Soli] ''Istorijsko naslijeđe TK - Praistorija, Srednji vijek, Osmanlije'' (Povijesna baština ŽS - prapovijest, srednji vijek, Osmanlije) (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Prema jednim pisanim vrelima čini se da ju je dao podići kralj [[Tvrtko I.]] i njegova mati Jelena [[1353.]] godine. Zatim je sagrađeno naselje koje je protjekom vremena i prema okolnostima dobilo ime [[Stari Teočak]].<ref>{{ | Datira iz [[1345.]] godine.<ref name="tourism">(boš.) [https://tourism-tk.ba/index.php/component/k2/item/60-istorijsko-naslijede-tk-praistorija-srednji-vijek-osmanlije Turistička zajednica Tuzlanskog kantona/Turistička zajednica Županije Soli] ''Istorijsko naslijeđe TK - Praistorija, Srednji vijek, Osmanlije'' (Povijesna baština ŽS - prapovijest, srednji vijek, Osmanlije) (pristupljeno 8. ožujka 2019.)</ref> Prema jednim pisanim vrelima čini se da ju je dao podići kralj [[Tvrtko I.]] i njegova mati Jelena [[1353.]] godine. Zatim je sagrađeno naselje koje je protjekom vremena i prema okolnostima dobilo ime [[Stari Teočak]].<ref>{{Citiranje web|url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/teocak-tvrdava-stari-grad-i-fethija-dzamija-zaboravljeni-od-svih/|title=Teočak: Tvrđava Stari grad i Fethija džamija zaboravljeni od svih|author=Samira Bilalić|work=radioglasdrine.com|date=4. srpnja 2014.|accessdate=9. ožujka 2019.|language=boš.}}</ref> | ||
Prema legendi, tvrđava je podignuta istovremeno kada i [[Zvornička tvrđava|tvrđava]] u Zvorniku te da je kamen do Zvornika prenošen rukama. Tvrđava je bila trokutne osnove, a pretpostavlja se da je to bilo po uzoru na smederevsku tvrđavu. | Prema legendi, tvrđava je podignuta istovremeno kada i [[Zvornička tvrđava|tvrđava]] u Zvorniku te da je kamen do Zvornika prenošen rukama. Tvrđava je bila trokutne osnove, a pretpostavlja se da je to bilo po uzoru na smederevsku tvrđavu. | ||
Smještena je na obroncima planine [[Majevica|Majevice]]. Podignuta je zbog strateški važnog položaja. Vjerojatno je ondašnja tvrđava imala trokutnu osnovu. Stara kula nekada je bila dio srednjovjekovne utvrde i prate ju legende. Kad je uspostavljena redovna osmanska vojska ([[nizam]]), svi bosanski stari gradovi i utvrde izgubili su svrhu. 1840-ih su gotovo svi redom napušteni. Kula je danas pod zaštitom tvrđave kugle koje su branitelji utvrde spuštali niz strme litice braneći se od osvajača.<ref name="DW">(boš.) [https://www.dw.com/bs/zaboravljena-kula/a-16126281 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Zaboravljena kula'' 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> | Smještena je na obroncima planine [[Majevica|Majevice]]. Podignuta je zbog strateški važnog položaja. Vjerojatno je ondašnja tvrđava imala trokutnu osnovu. Stara kula nekada je bila dio srednjovjekovne utvrde i prate ju legende. Kad je uspostavljena redovna osmanska vojska ([[nizam]]), svi bosanski stari gradovi i utvrde izgubili su svrhu. 1840-ih su gotovo svi redom napušteni. Kula je danas pod zaštitom tvrđave kugle koje su branitelji utvrde spuštali niz strme litice braneći se od osvajača.<ref name="DW">(boš.) [https://www.dw.com/bs/zaboravljena-kula/a-16126281 Deutsche Welle] Emir Musli: ''Zaboravljena kula'' 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)</ref> | ||
Tvrđava još nije potpuno istražena.<ref>{{ | Tvrđava još nije potpuno istražena.<ref>{{Citiranje web|url=http://radioglasdrine.com/vijesti/lokalne-vijesti/teocak-tvrdava-stari-grad-do-danas-nije-ispitana-audio/|title=Teočak: Tvrđava Stari grad do danas nije ispitana (AUDIO)|author=Samira Bilalić|work=radioglasdrine.com|date=22. veljače 2014.|accessdate=9. ožujka 2019.|language=boš.}}</ref><ref>{{Citiranje web|url=http://www.glasnaroda.ba/tvrdava-srebrenik-jedna-od-najljepsih-ocuvanih-tvrdava-u-bosni-i-hercegovini/|title=Tvrđava Srebrenik – jedna od najljepših očuvanih tvrđava u Bosni i Hercegovini|work=glasnaroda.ba}}</ref> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Posljednja izmjena od 8. prosinac 2021. u 10:29
Tvrđava u Teočaku, dio prirodno-graditeljske cjeline Starog Teočaka. Od utvrđenog grada danas su ostali samo ostatci.[1] Ostala je samo stara oronula kula.[2] Podno tvrđave je džamija Fethija, nišani iz osmanskog perioda te osam kamenih granitnih kugli. Objekti čine prirodno-graditeljsku cjelinu odnosno povijesno područje jer su džamija, stari nišani i kamene kugle u podnožju srednjovjekovnog grada. Ostatci srednjovjekovnog grada trebaju hitnu sanaciju, jer su oštećeni i zapušteni.[1] Kompleks je dosta neistražen. Predstavnici Zavoda za zaštitu i korištenje kulturno-povijesnog i prirodnog naslijeđa Tuzlanske županije podnijeli su 2016. godine peticiju za proglašenje prirodno-graditeljske cjeline Stari grad Teočak nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine.[3] Prije rata bila je pod zaštitom države.[2] Datira iz 1345. godine.[4] Prema jednim pisanim vrelima čini se da ju je dao podići kralj Tvrtko I. i njegova mati Jelena 1353. godine. Zatim je sagrađeno naselje koje je protjekom vremena i prema okolnostima dobilo ime Stari Teočak.[5] Prema legendi, tvrđava je podignuta istovremeno kada i tvrđava u Zvorniku te da je kamen do Zvornika prenošen rukama. Tvrđava je bila trokutne osnove, a pretpostavlja se da je to bilo po uzoru na smederevsku tvrđavu. Smještena je na obroncima planine Majevice. Podignuta je zbog strateški važnog položaja. Vjerojatno je ondašnja tvrđava imala trokutnu osnovu. Stara kula nekada je bila dio srednjovjekovne utvrde i prate ju legende. Kad je uspostavljena redovna osmanska vojska (nizam), svi bosanski stari gradovi i utvrde izgubili su svrhu. 1840-ih su gotovo svi redom napušteni. Kula je danas pod zaštitom tvrđave kugle koje su branitelji utvrde spuštali niz strme litice braneći se od osvajača.[2] Tvrđava još nije potpuno istražena.[6][7]
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 (boš.) Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Pogledajte fotografije koje smo zabilježili u Starom Teočaku 29. ožujka 2018. (pristupljeno 8. ožujka 2019.)
- ↑ 2,0 2,1 2,2 (boš.) Deutsche Welle Emir Musli: Zaboravljena kula 27. srpnja 2012. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) Zavod za zaštitu i korištenje kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa Tuzlanskog kantona Mogućnosti obnove Starog grada Teočak 14. ožujka 2018. (pristupljeno 9. ožujka 2019.)
- ↑ (boš.) Turistička zajednica Tuzlanskog kantona/Turistička zajednica Županije Soli Istorijsko naslijeđe TK - Praistorija, Srednji vijek, Osmanlije (Povijesna baština ŽS - prapovijest, srednji vijek, Osmanlije) (pristupljeno 8. ožujka 2019.)
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},