Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Derbendžije: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Derbendžije'''-->[[Datoteka:Hottinger Volksblatt 1878 013 Bild1.jpg|mini|Planinski prijevoj kod mjesta [[Šipovo]], gravura iz 1878. godine]]
[[Datoteka:Hottinger Volksblatt 1878 013 Bild1.jpg|mini|Planinski prijevoj kod mjesta [[Šipovo]], gravura iz 1878. godine]]
'''Derbendžije''' (tur. ''derbenci'', čuvar klanca perz. ''derbend'', ''dervend'', klanac) poluvojnički odred u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]] nastao pojavom oružane borbe pokorenih naroda protiv osmanlijske vlasti. U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] za brinuli su se za sigurnost prometa na najvažnijim mjestima kao što su prijevoji, tjesnaci, klanci ili šumska područja.
'''Derbendžije''' (tur. ''derbenci'', čuvar klanca perz. ''derbend'', ''dervend'', klanac) poluvojnički odred u [[Osmansko Carstvo|Osmanskom carstvu]] nastao pojavom oružane borbe pokorenih naroda protiv osmanlijske vlasti. U [[17. stoljeće|17.]] i [[18. stoljeće|18. stoljeću]] za brinuli su se za sigurnost prometa na najvažnijim mjestima kao što su prijevoji, tjesnaci, klanci ili šumska područja.



Posljednja izmjena od 14. ožujak 2022. u 00:44

Planinski prijevoj kod mjesta Šipovo, gravura iz 1878. godine

Derbendžije (tur. derbenci, čuvar klanca perz. derbend, dervend, klanac) poluvojnički odred u Osmanskom carstvu nastao pojavom oružane borbe pokorenih naroda protiv osmanlijske vlasti. U 17. i 18. stoljeću za brinuli su se za sigurnost prometa na najvažnijim mjestima kao što su prijevoji, tjesnaci, klanci ili šumska područja.

U sastav derbendžija ulazili su pripadnici lokalnog stanovništva koji su na položaju čuvara ključnih prometnih mjesta zamijenili vojnike. Za vršenja službe uživali su brojne povlastice, a najvažnija je bila oslobađanje od danka u krvi.

Na naročito važnim prolazima u gradovima, selima i palankama sve je stanovništvo, bez obzira na vjeru, angažirano u derbendžije. Takva naselja kao što su Priboj i Krupa nazivana su gradovi-derbendi, a tamo gdje ih nije bilo osnivana su potpuno nova čija je jedina svrha bilo čuvanje strateških pozicija u carstvu.

Literatura

  • ”Derbendžije”. U: Vojna enciklopedija, sv. 2. Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970, str. 385.