Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Delije (osmanska postrojba): razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m brisanje nepotrebnih znakova
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Delije (osmanska postrojba)'''-->'''Delije''' (tur. ''deli'', ar. ''delīl'', ''lud'', neobuzdan, pohlepan ili u drugom značenju vodič), u staroj turskoj organizaciji neregularna [[laka konjica]] pograničnih vojnih snaga. Ime su dobili po smjelosti i hrabrosti ili pak kao vodiči turskih snaga.  
'''Delije''' (tur. ''deli'', ar. ''delīl'', ''lud'', neobuzdan, pohlepan ili u drugom značenju vodič), u staroj turskoj organizaciji neregularna [[laka konjica]] pograničnih vojnih snaga. Ime su dobili po smjelosti i hrabrosti ili pak kao vodiči turskih snaga.  
[[Datoteka:Deli Sinan.jpg|mini|Delije u sukobu s Ugarskim vojnicima.]]
[[Datoteka:Deli Sinan.jpg|mini|Delije u sukobu s Ugarskim vojnicima.]]
Kasnije delije prerastaju u vojnički red ''serhat-kulu'' (osmanskih krajišnika), osnovan u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosni]] i [[Srbija u Osmanskom Carstvu|Srbiji]] dolaskom na vlast sultana [[Sulejman II.|Sulejmana II.]] U Bosni se prvi put spominju 1526. za vrijeme namjesništva [[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-bega]], koji ih je, prema nekim podacima imao oko 100 tisuća. Prve delije činile su tjelesnu gardu pograničnih zapovjednika, a zatim su se razvili u snažne udarne jedinice. Novačeni su od najhrabrijih [[Islamizacija|islamiziranih]] stanovnika [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosne]], [[Srbija u Osmanskom Carstvu|Srbije]], i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|dijela osvojene Hrvatske]]. Kasnije su se delije kao rod vojske proširile i u ostatku [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].
Kasnije delije prerastaju u vojnički red ''serhat-kulu'' (osmanskih krajišnika), osnovan u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosni]] i [[Srbija u Osmanskom Carstvu|Srbiji]] dolaskom na vlast sultana [[Sulejman II.|Sulejmana II.]] U Bosni se prvi put spominju 1526. za vrijeme namjesništva [[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-bega]], koji ih je, prema nekim podacima imao oko 100 tisuća. Prve delije činile su tjelesnu gardu pograničnih zapovjednika, a zatim su se razvili u snažne udarne jedinice. Novačeni su od najhrabrijih [[Islamizacija|islamiziranih]] stanovnika [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|Bosne]], [[Srbija u Osmanskom Carstvu|Srbije]], i [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću|dijela osvojene Hrvatske]]. Kasnije su se delije kao rod vojske proširile i u ostatku [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

Posljednja izmjena od 13. ožujak 2022. u 21:38

Delije (tur. deli, ar. delīl, lud, neobuzdan, pohlepan ili u drugom značenju vodič), u staroj turskoj organizaciji neregularna laka konjica pograničnih vojnih snaga. Ime su dobili po smjelosti i hrabrosti ili pak kao vodiči turskih snaga.

Delije u sukobu s Ugarskim vojnicima.

Kasnije delije prerastaju u vojnički red serhat-kulu (osmanskih krajišnika), osnovan u Bosni i Srbiji dolaskom na vlast sultana Sulejmana II. U Bosni se prvi put spominju 1526. za vrijeme namjesništva Gazi Husrev-bega, koji ih je, prema nekim podacima imao oko 100 tisuća. Prve delije činile su tjelesnu gardu pograničnih zapovjednika, a zatim su se razvili u snažne udarne jedinice. Novačeni su od najhrabrijih islamiziranih stanovnika Bosne, Srbije, i dijela osvojene Hrvatske. Kasnije su se delije kao rod vojske proširile i u ostatku Osmanskog Carstva.

Odredom delija zapovijedao je delibaša, a on se dijelio na bajrake (oko 50-60 ljudi) na čelu s bajraktarom.

Literatura

  • ”Delije”. U: Vojna enciklopedija, sv. 2. Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970, str. 371.