Razlika između inačica stranice »Thang Long«

Trenutačna izmjena od 09:39, 8. prosinca 2021.

PREUSMJERI Predložak:UNESCO – svjetska baština

Carska citadela Thang Long (vijetnamski: Hoàng thành Thăng Long), kasnije poznata kao Hanoijska citadela je citadela u gradu Hanoiju, koja je bila prijestolnicom vijetnamskih dinastija (Đại Việt) Lý (1010.-1225.), Trần (1225.-1400.), Lê (1428.-1789.) i Nguyễn.

Izgrađena je za dinastije Ly oko 1010. godine na ostacima kineske utvrde iz 7. stoljeća i ostala je vijetnamskom kraljevskom rezidencijom sve do 1810. godine kada je prijestolnicom postao grad Huế. Thang Long je od tada bio sjevernom citadelom vijetnamskih careva i 1805. godine je obnovljen u stilu francuskih utvrda arhitekta Vaubana.

Kraljevske palače i druge građevine carskog grada Thang Longa su krajem 19. stoljeća (1896.-97.) uništile francuske kolonijalne snage. Preostale su tek poneke zgrade poput monumentalnog ulaza Đoan Môn, stubišta hrama Kinh Thiên, princezina palača Hậu Lâu, i tzv. "Tornja zastave Hanoija" (toranj visine 33.4 m iz 1812. godine; slika desno). Oni su 2010. godine upisan na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji^[1] kao ostatk jedinstvene kulture jugoistočne Azije u kojoj su se miješali utjecaji kineske kulture sa sjevera i Čampa kulture s juga.

Na mjestu ostataka palače je 2008. godine izgrađena zgrada vijetnamskog parlamenta, Ba Đình. Prilikom izgradnje pronađeno je mnogo arheoloških ostataka, koji su danas u Vijetnamskom muzeju Povijesti (Hanoi), i zaključeno je kako je tek dio carskog grada Thăng Longa iskopan.

Glavni ulaz Đoan Môn
Princezina palača Hậu Lâu
Sjeverna vrata Bắc Môn
Kinh Thiên 1885. god.
Stubište Kinh Thiena

izvori

↑
{{
1. if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

]]}},

Vanjske poveznice

IHT | Ruins of royal complex of Thang Long are excavated in Hanoi (engl.)
Việt Nam News | Historic Thang Long Citadel explored članak od 21. prosinca 2008. god. (engl.)

[1] {{
if:
||
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},

[2] :

[3] :

[1]

@@ Redak 13: / Redak 13: @@
 Izgrađena je za dinastije Ly oko 1010. godine na ostacima kineske utvrde iz 7. stoljeća i ostala je vijetnamskom kraljevskom rezidencijom sve do 1810. godine kada je prijestolnicom postao grad [[Huế]]. Thang Long je od tada bio sjevernom citadelom vijetnamskih careva i 1805. godine je obnovljen u stilu francuskih utvrda arhitekta [[Sébastien Le Prestre de Vauban|Vauban]]a.
-Kraljevske palače i druge građevine carskog grada Thang Longa su krajem 19. stoljeća (1896.-97.) uništile francuske kolonijalne snage. Preostale su tek poneke zgrade poput monumentalnog ulaza Đoan Môn, stubišta hrama Kinh Thiên, princezina palača Hậu Lâu, i tzv. "Tornja zastave Hanoija" ([[toranj]] visine 33.4 m iz 1812. godine; slika desno). Oni su 2010. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]<ref>{{cite web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1328 |title=Središnji dio carske citadele Thang Longa |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. srpnja 2011.}}</ref> kao ostatk jedinstvene kulture jugoistočne Azije u kojoj su se miješali utjecaji [[Kina|kineske]] kulture sa sjevera i [[Čampa]] kulture s juga.
+Kraljevske palače i druge građevine carskog grada Thang Longa su krajem 19. stoljeća (1896.-97.) uništile francuske kolonijalne snage. Preostale su tek poneke zgrade poput monumentalnog ulaza Đoan Môn, stubišta hrama Kinh Thiên, princezina palača Hậu Lâu, i tzv. "Tornja zastave Hanoija" ([[toranj]] visine 33.4 m iz 1812. godine; slika desno). Oni su 2010. godine upisan na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]]<ref>{{Citiranje web |url=http://whc.unesco.org/en/list/1328 |title=Središnji dio carske citadele Thang Longa |publisher=[[UNESCO]] |accessdate=27. srpnja 2011.}}</ref> kao ostatk jedinstvene kulture jugoistočne Azije u kojoj su se miješali utjecaji [[Kina|kineske]] kulture sa sjevera i [[Čampa]] kulture s juga.
 Na mjestu ostataka palače je 2008. godine izgrađena zgrada vijetnamskog parlamenta, Ba Đình. Prilikom izgradnje pronađeno je mnogo arheoloških ostataka, koji su danas u Vijetnamskom muzeju Povijesti (Hanoi), i zaključeno je kako je tek dio carskog grada Thăng Longa iskopan.