Razlika između inačica stranice »Sitna konica«
m (no summary specified) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite book +{{Citiranje knjige)) |
||
| Redak 24: | Redak 24: | ||
== Povijest == | == Povijest == | ||
''Galinsoga parviflora'' je u [[Europa|Europu]] donešena iz Perua oko 1796. godine, te se kao korov prvo raširila diljem Velike Britanije i Irske.<ref name=":0">{{ | ''Galinsoga parviflora'' je u [[Europa|Europu]] donešena iz Perua oko 1796. godine, te se kao korov prvo raširila diljem Velike Britanije i Irske.<ref name=":0">{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/805221553|title=Flora Britannica : supported by common ground|last=Lovett.|first=Jones, Gareth|last2=).|first2=Gibbons, Bob (1949-|publisher=Chatto & Windus|isbn=1856193772|oclc=805221553}}</ref> Ime je dobila po španjolskom botaničaru Ignaciu Mariano Martinez de Galinsoga. | ||
==Sastav== | ==Sastav== | ||
Sadrži stigmasterol, gumu. Listovi sadrže inulin, triterpene saponine, flavonoide, organske kiseline (kava, limunska, jantarna, oleinska, palmitinska), tanine. U biljci je pronađeno 15 aminokiselina, među njima 9 esencijalnih: arginin, valin, treonin, metionin, izoleucin, leucin, fenilalanin, lizin i histidin. Visok sadržaj kalija, silicija, kalcija, fosfora i magnezija utvrđen je u sastavu nadzemnog dijela biljke. | Sadrži stigmasterol, gumu. Listovi sadrže inulin, triterpene saponine, flavonoide, organske kiseline (kava, limunska, jantarna, oleinska, palmitinska), tanine. U biljci je pronađeno 15 aminokiselina, među njima 9 esencijalnih: arginin, valin, treonin, metionin, izoleucin, leucin, fenilalanin, lizin i histidin. Visok sadržaj kalija, silicija, kalcija, fosfora i magnezija utvrđen je u sastavu nadzemnog dijela biljke. | ||
Inačica od 21:04, 2. siječnja 2022.
| Sitna konica | |
|---|---|
 sitnocvijetna konica | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Asterales |
| Porodica: | Asteraceae |
| Rod: | Galinsoga |
| Vrsta: | G. parviflora |
| Dvojno ime | |
| Galinsoga parviflora Cav. | |
Sitna konica (sitnocvjetna konica, lat. Galinsoga parviflora) je zeljasta biljka iz porodice Asteraceae. Biljka potječe iz Južne Amerike, a danas se može naći širom svijeta kao dosadan korov. Mlada se biljka može koristiti za jelo. Kod nas se za ovu vrstu koristi naziv sitnocvijetna konica.
Povijest
Galinsoga parviflora je u Europu donešena iz Perua oko 1796. godine, te se kao korov prvo raširila diljem Velike Britanije i Irske.[1] Ime je dobila po španjolskom botaničaru Ignaciu Mariano Martinez de Galinsoga.
Sastav
Sadrži stigmasterol, gumu. Listovi sadrže inulin, triterpene saponine, flavonoide, organske kiseline (kava, limunska, jantarna, oleinska, palmitinska), tanine. U biljci je pronađeno 15 aminokiselina, među njima 9 esencijalnih: arginin, valin, treonin, metionin, izoleucin, leucin, fenilalanin, lizin i histidin. Visok sadržaj kalija, silicija, kalcija, fosfora i magnezija utvrđen je u sastavu nadzemnog dijela biljke.
Primjena u narodnoj medicini
Uvarak od bilja pomaže u normalizaciji visokog krvnog tlaka, učinkovit i kod bronhitisa, prehlade. Stanovnici Dalekog istoka koriste nadzemne dijelove kao hemostatsko terapijsko sredstvo za krvarenje uterusa. Aktivne tvari koje se nalaze u travi aktiviraju tjelesni imunitet, pomaže vratiti zdravlje tijekom iscrpljenosti i duge bolesti. Uvarak korijena biljke koristi se kao antipiretičko terapijsko sredstvo.[2]
Dodatna literatura
Grlić,Lj. Samoniklo jestivo bilje,Zagreb 1980.
Vanjske poveznice
https://pfaf.org/user/Plant.aspx?LatinName=Galinsoga+parviflora
Izvori
- ↑ Lovett., Jones, Gareth; )., Gibbons, Bob (1949-. Flora Britannica : supported by common ground. Chatto & Windus. ISBN 1856193772. OCLC 805221553. https://www.worldcat.org/oclc/805221553
- ↑ http://lektrava.ru/encyclopedia/galinsoga/ Pristupljeno 16.06.2019.
G. parviflora
G. parviflora
G. parviflora
G. parviflora
