Toggle menu
309,3 tis.
61
18
533,2 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca'''-->'''Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca''' (MHKD) je bila [[hrvatsko kazalište|hrvatska]] [[amatersko kazalište|amaterska]] [[kazališna skupina]] koju je [[Aleksandar Freudenreich]] osnovao u okviru [[Hrvatski sokol|Hrvatskoga sokola]]. Osnovao ju je [[kazalište u 1923.|1923.]] a tri godine poslije, [[kazalište u 1926.|1926.]], iz nje se je razvila Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca. Djelovala je do 1941. godine.<ref name=lzmk/>
Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca''' (MHKD) je bila [[hrvatsko kazalište|hrvatska]] [[amatersko kazalište|amaterska]] [[kazališna skupina]] koju je [[Aleksandar Freudenreich]] osnovao u okviru [[Hrvatski sokol|Hrvatskoga sokola]]. Osnovao ju je [[kazalište u 1923.|1923.]] a tri godine poslije, [[kazalište u 1926.|1926.]], iz nje se je razvila Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca. Djelovala je do 1941. godine.<ref name=lzmk/>


Od 1933. godine ideološki i organizacijski vezana za Sklad, težeći na odručju scenske umjetnosti pomoći izgraditi hrvatski scenski izražaj zasnovan na samonikloj narodnoj kulturi. Stoga su prišli proučavanju narodnog života i pod Freudenreichovim vodstvom su članovi skupa s glazbenicima [[Zadruga Sklad|Sklada]] otišli na folklorne smotre po selima gdje su bilježili plesne korake i figure uz pomoć balerine Nevenke Perko. Radeći to zatekao ih je poziv za sudjelovanje na međunarodnome plesnom natjecanju u Berlinu održanom u sklopu Olimpijade 1936. godine. Uskoro su osvajali nagrade na natjecanjima. Premda prije svega glumačka skupina, usporedno su radili i na umjetničkoj obradi narodnog plesa.<ref>Stjepan Sremac: [https://hrcak.srce.hr/file/176801 ''Smotre folklora u Hrvatskoj nekad i danas''],Narodna umjetnost 1978., knjiga 15, str. 106 </ref>
Od 1933. godine ideološki i organizacijski vezana za Sklad, težeći na odručju scenske umjetnosti pomoći izgraditi hrvatski scenski izražaj zasnovan na samonikloj narodnoj kulturi. Stoga su prišli proučavanju narodnog života i pod Freudenreichovim vodstvom su članovi skupa s glazbenicima [[Zadruga Sklad|Sklada]] otišli na folklorne smotre po selima gdje su bilježili plesne korake i figure uz pomoć balerine Nevenke Perko. Radeći to zatekao ih je poziv za sudjelovanje na međunarodnome plesnom natjecanju u Berlinu održanom u sklopu Olimpijade 1936. godine. Uskoro su osvajali nagrade na natjecanjima. Premda prije svega glumačka skupina, usporedno su radili i na umjetničkoj obradi narodnog plesa.<ref>Stjepan Sremac: [https://hrcak.srce.hr/file/176801 ''Smotre folklora u Hrvatskoj nekad i danas''],Narodna umjetnost 1978., knjiga 15, str. 106 </ref>

Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:30

Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca (MHKD) je bila hrvatska amaterska kazališna skupina koju je Aleksandar Freudenreich osnovao u okviru Hrvatskoga sokola. Osnovao ju je 1923. a tri godine poslije, 1926., iz nje se je razvila Matica hrvatskih kazališnih dobrovoljaca. Djelovala je do 1941. godine.[1]

Od 1933. godine ideološki i organizacijski vezana za Sklad, težeći na odručju scenske umjetnosti pomoći izgraditi hrvatski scenski izražaj zasnovan na samonikloj narodnoj kulturi. Stoga su prišli proučavanju narodnog života i pod Freudenreichovim vodstvom su članovi skupa s glazbenicima Sklada otišli na folklorne smotre po selima gdje su bilježili plesne korake i figure uz pomoć balerine Nevenke Perko. Radeći to zatekao ih je poziv za sudjelovanje na međunarodnome plesnom natjecanju u Berlinu održanom u sklopu Olimpijade 1936. godine. Uskoro su osvajali nagrade na natjecanjima. Premda prije svega glumačka skupina, usporedno su radili i na umjetničkoj obradi narodnog plesa.[2] Održala je preko 500 predstava u zemlji i inozemstvu. Promicala je hrvatsku dramsku baštinu (J. Freudenreich, A. Šenoa, F. Becić, J. Jurković, M. Derenčin, M. Ogrizović, M. Jurić Zagorka, V. Car Emin). Izvodili su i inozemne autore, a ističe se izvedba Hofmannsthalova Čovjeka (1934.) na otvorenome. [1]

Izvori

  1. 1,0 1,1 (): Aleksandar Freudenreich, Hrvatska enciklopedija. LZMK, Zagreb. Pristupljeno 30. prosinca 2018.
  2. Stjepan Sremac: Smotre folklora u Hrvatskoj nekad i danas,Narodna umjetnost 1978., knjiga 15, str. 106
Sadržaj