More actions
m no summary specified |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Komlov'''<ref>Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Mađarskoj, ''Folia onomastica croatica''. 14, 2005.</ref><ref name="Krug">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/glasnik37.pdf ''Hrvatski glasnik'', br. 37/2005.] Krug prijateljstva Komlov-Valpovo, str. 6., 15. rujna 2005.</ref>(mađ. ''Komló'', nje. ''Kumlau'') je grad u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | |||
Zauzima površinu od 46,55 km četvornih. | Zauzima površinu od 46,55 km četvornih. | ||
Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 11:49
Komlov[1][2](mađ. Komló, nje. Kumlau) je grad u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 46,55 km četvornih.
Zemljopisni položaj
Nalazi se podno središnjih sjevernih obronaka gore Mečeka (mađ. Mecsek), na 46°12' sjeverne zemljopisne širine i 18°16' istočne zemljopisne dužine, na 270 m nadmorske visine. S druge strane Mečeka se nalazi Pečuh.
Upravna organizacija
Upravno je središte komlovske mikroregije u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7300.
Povijest
Ovo nekadašnje selo je postalo planskim rudarskim gradom za vrijeme socijalizma.
Komlov je bio drugo po veličini rudarsko središte u Mađarskoj poslije Tatabánye. Nakon što su brojni rudnici ugljena zatvoreni 1990-ih godina 20. stoljeća, Komlov se suočio sa velikom recesijom, jer je tim zatvaranjima bila ugašena glavna komlovska gospodarska grana o kojoj su ovisile sve ostale gospodarske djelatnosti u tom gradu. Posljedica toga je da Komlov i u današnjici ima veliki postotak nezaposlenih.
1951. godine je dobilo status grada. 1954. godine su mu upravno pripojena sela Kisbattyán, Mecsekfalu i Mecsekjánosi, a 1958. godine i Manfa, koja je upravnom reorganizacijom 1992. godine ponovno osamostaljena[3].
Promet
Iz Komlova vodi prema ostatku Mađarske željeznička prometnica Dumvar – Komlov.
Stanovništvo
U Komlovu živi 26.465 stanovnika (2005.)
Narodnosni sastav:
Vjerski sastav:
- rimokatolici 46,8%
- grkokatolici 0,4%
- kalvinisti 5,7%
- luterani 1,2%
- pripadaju drugim vjerskim zajednicama i vjernici su 1%
- ne pripadaju crkvenoj zajednici ali su vjernici 34,4%
- nepoznato, bez podataka 10,5%
U Komlovu djeluje nekoliko manjinskih samouprava: grčka, hrvatska, njemačka, romska i ukrajinska.
Hrvati u Komlovu
U Komlovu djeluje Hrvatska manjinska samouprava[2]. Utemeljena je 1998. godine, a okuplja oko sebe "građane hrvatskog podrijetla i korijena".
Zaslugom ove samouprave su Valpovo i Komlov:
- uspostavili odnose bliskog prijateljstva (posebice između vatrogasnih i športskih društava te umirovljeničkih klubova, a planira se i veze među školama)
- planira se i mjesto za nastavu hrvatskog jezika u Komlovu.
Zaslugom ove samouprave je u Komlovu utemeljen je i mješoviti pjevački zbor "Bijela ruža", a i hrvatska folklorna društva sudjeluju u gradskoj manifestaciji Dani grada Komlova[4].
Šport
Iz Komlova je nogometni klub Komlói Bányász, koji je dvaput bio sudionikom završnice mađarskog kupa, 1970. i 1973./74. Oba puta je izgubio od Ferencvárosa. Jednom je sudjelovao u Kupu pobjednika kupova, u sezoni 1971./72., kad je ispao u 1. kolu od jugoslavenskog predstavnika, beogradske Crvene zvezde.
Gradovi prijatelji
Beiuş
Eragny-sur-Oise
Neckartenzlingen
Torrice
Valpovo (sporazum o prijateljstvu je potpisan 2003. godine, od 3. rujna 2005. godine djeluje Krug prijateljstva Komlov-Valpovo[2])
Izvori
- ↑ Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Mađarskoj, Folia onomastica croatica. 14, 2005.
- ↑ 2,0 2,1 2,2 Hrvatski glasnik, br. 37/2005. Krug prijateljstva Komlov-Valpovo, str. 6., 15. rujna 2005.
- ↑ Mađarski središnji statistički ured
- ↑ Hrvatski glasnik, br. 30/2005. , str. 5., 28. srpnja 2005.
Vanjske poveznice
- (mađ.) Komló (önkormányzatának) hivatalos honlapja
- (mađ.) Komló és környéke
- (mađ.) Komlói linkek
- (mađ.) Térkép Kalauz – Komló
- (mađ.) Komló a Vendégvárón
- (mađ.) Video Komlóról – indulhatunk.hu
- (engl.) Komlov na fallingrain.com