Razlika između inačica stranice »Jednogodišnja krasolika«

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Skoči na:orijentacija, traži
m (no summary specified)
m (file->datoteka)
 
Redak 25: Redak 25:
Biljka ukazuje na tla bogata [[dušik]]om.<ref>[http://www.plantea.com.hr/jednogodisnja-krasolika/ Priroda i biljke]</ref>
Biljka ukazuje na tla bogata [[dušik]]om.<ref>[http://www.plantea.com.hr/jednogodisnja-krasolika/ Priroda i biljke]</ref>
<gallery>
<gallery>
File:Erigeron_annus_a1.jpg|Erigeron annuus, stabljika
Datoteka:Erigeron_annus_a1.jpg|Erigeron annuus, stabljika
File:Annual fleabane - Erigeron annuus (12766728395).jpg|Erigeron annuus, cvjetovi
Datoteka:Annual fleabane - Erigeron annuus (12766728395).jpg|Erigeron annuus, cvjetovi
File:Erigeron annuus flowers2.JPG|Erigeron annuus, čitava biljka u cvatu
Datoteka:Erigeron annuus flowers2.JPG|Erigeron annuus, čitava biljka u cvatu
</gallery>
</gallery>



Trenutačna izmjena od 15:12, 29. travnja 2022.

Jednogodišnja krasolika
Jednogodišnja krasolika
Jednogodišnja krasolika
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Magnoliopsida
Red: Asterales
Porodica: Asteraceae
Rod: Erigeron
Vrsta: E. annuus
Dvojno ime
Erigeron annuus
L., 1753

Jednogodišnja krasolika (krasolika, lat. Erigeron annuus), jednogodišnja biljka iz porodice glavočika porijeklom iz Sjeverne Amerike. U Europi gdje je uvezena kao ukrasna biljka krajem 17. stoljeća smatra se invazivnom. U Hrvatskoj je prvi puta zabilježena 1857. godine na području Zagreba, Moslavine i Slavonije. Voli sunčana i vlažna mjesta, oranice, vrtove, pašnjake, neobrađena tla, a česta je i uz putove.

Opis

Biljka može narasti do 1,5 metara visine. Stabljika joj je uspravna sa svjetlim dlačicama po sebi, i u gornjem dijelu razgranata. naizmjenični istovi su duguljasti i uski, narastu do 10 cm., i nalaze se na kratkim peteljkama. Cvjetovi su mali, nalik tratinčici, a cvjetaju od lipnja do rujna. Oprašivanje od šestog do devetog mjeseca vrše kukci (entomofilija) Plod je ahenij s dlakavim papusom. Prema našem izvanrednom prof. dr. sc. Antunu Alegru sjemenke se rasprostranjuju vjetrom pa svugdje dospiju, i u Hrvatskoj je smatraju korovom.

Biljka ukazuje na tla bogata dušikom.[1]


Izvori