Domaljevac: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Domaljevac'''-->{{Naselje u BiH
<!--'''Domaljevac'''-->{{Infookvir naselje u BiH
|ime = Domaljevac
|ime = Domaljevac
|slika =
|slika =

Posljednja izmjena od 8. studeni 2021. u 01:23

Domaljevac
Domaljevac na karti BiH
Domaljevac
Domaljevac
Domaljevac na zemljovidu Bosne i Hercegovine
Regija BiH Bosanska Posavina
Entitet Federacija BiH
Županija Posavska županija
Općina/Grad Domaljevac-Šamac
Zemljopisne koordinate 45°04′N 18°35′E / 45.06°N 18.58°E / 45.06; 18.58
Nadmorska visina 85 m
Stanovništvo (1991.)
 - ukupno 4 152
Pošta 76233
Pozivni broj (+387) 031

Domaljevac je mjesto i središte općine Domaljevac-Šamac nastale nakon Daytonskog sporazuma, kada je dio prijeratne općine Bosanski Šamac ušao u sastav Federacije BIH. Većinsko stanovništvo su Hrvati.

Općina Domaljevac - Šamac je jedna od tri općine u Posavskoj županiji na sjeveru Bosne i Hercegovine.

Zemljopis[uredi]

Nalazi se uz rijeku Savu u srednjoj Bosanskoj Posavini na sjeveru Bosne i Hercegovine. Nalazi se na izrazito močvarnom i poplavnom području na pola puta između Orašja i Šamca. Susjedna sela s druge obale Save su Babina Greda i Štitar.

Veće močvare na području Domaljevca su:

  • Tišina,
  • Blato,
  • Jazić,
  • Jelas i
  • Adica.

Danas su sve osim Tišine pretvorene u poljoprivredno obradivo tlo. Prva poplava zabilježena na području općine bila je 1812. godine. Poplave su bile i sljedećih godina: 1823., 1852., 1866., 1932., 1936., 1937., 1940., 1942., 1945., 1961., 1971. a posljednja u svibnju 2014. godine.

Domaljevački atar je najveći prostor obradivog poljoprivrednog zemljišta u BiH. Poplavni atar sastoji se iz sljedećih polja: Dubravice, Luke, Njiverice, Kočišta, Guštre i Nađevci a dio koji ne poplavljuje je Hrast, Bokovi, Kališta, Blato, Ijosići, Adeljak.

Stanovništvo[uredi]

Stanovništvo prostora općine Domaljevac
godina popisa 2013. 1991.
Hrvati 4.634 (97,10%) 5.918 (93,30%)
Muslimani 17 (0,40%) 8 (0,10%)
Srbi 92 (1,90%) 307 (4,80%)
ostali i nepoznato 28 (0,60%) 110 (1,70%)
ukupno 4.771 6.343

Domaljevac (naseljeno mjesto), nacionalni sastav[uredi]

Domaljevac
godina popisa 2013. 1991. 1981. 1971.
Hrvati 3.248 (98,60%) 4.072 (98,07%) 3.836 (95,68%) 3.675 (99,35%)
Srbi 16 (0,50%) 20 (0,48%) 17 (0,42%) 12 (0,32%)
Muslimani 14 (0,40%) 7 (0,16%) 0 0
Jugoslaveni 0 (0%) 31 (0,74%) 98 (2,44%) 2 (0,05%)
ostali i nepoznato 17 (0,50%) 22 (0,52%) 58 (1,44%) 10 (0,27%)
ukupno 3.295 4.152 4.009 3.699

Župa Svete Ane[uredi]

Župa Domaljevac nastala je 1860. (1861.?) god. odvajanjem od župe Tolisa i dijelom od župe Tišina. Od tada ima matične knjige. Domaljevac je najprije tretiran kao kapelanija a 1864. i formalno je deklariran kao župa.

1869. izgrađena je prva skromna drvena crkvica u kojoj se nalazila zavjetna slika Sv. Ane koju je naslikao nepoznati autor. Danas se ta slika čuva u župnoj kući.

1894. godine izgrađena je nova crkva. Kamen za izgradnju crkve je dovožen iz Pećnika. U zimu 1896./1897. godine fra Mato Živković nabavio je stari oltar iz Župne crkve Svetog Mateja u Štitaru, te ga postavio u novosagrađenu crkvu U Domaljevcu.

Budući da je crkva tijekom vremena dotrajala, te nije mogla odgovarati pastoralnim potrebama, bilo je nužno graditi novu. Projekt je izradio F. Zukanović, a gradnja je iznova započela ujesen 1979. i potrajala je više godina. Pred sam rat je izgrađen novi zvonik, a srušena stara crkva zbog mogućeg urušavanja zvonika. Barokni oltar iz crkve je prenešen u Filijalnu crkvu u Grebnice te skraćen. Nakon osamostaljenja župe Grebnice 1992. oltaru se gubi svaki trag. Crkveni inventar iz stare crkve je dobrim djelom raznešen zbog nemarnosti župnika.

Naselja[uredi]

Domaljevac se sastoji iz sljedećih naselja: Gornja i Donja Kališta, Srimac, Matić - mala, Posavačka, Struga, Hrast, Turjak, Josići, Crkvena, Novo naselje - Jelas, Novo naselje - Blato.

u Domaljevcu ima preko 1100 domaćinstava. Većina stanovništva je na privremenom radu u Njemačkoj koji traje od prošlog stoljeća. Stanovništvo je veoma nehomogeno upravo zbog ovog razloga.

Uprava[uredi]

Sjedište općine Domaljevac - Šamac je u naseljenom mjestu Domaljevac.

Povijest[uredi]

Domaljevac, kao naseljeno mjesto, prvi put se spominje daleke 1548. godine. Do 1910. godine postajala su dva Domaljevca: Gornji i Donji Domaljevac.

Po odredbi Kraljevine Jugoslavije 1926. godine utemeljena je po prvi put općina Domaljevac u čiji sastav su ulazila mjesta: Domaljevac, Batkuša, Bazik, Brvnik, Grebnice, Liskovac i Odmut.

Domaljevac je u svojoj povjesti bio izložen poplavama. Neke kronike govore i o poplavama koje su trajala po pola godine, ili o više poplava u jednoj godini. Najveća poplava zabilježena je u svibnju 2014. godine kada je poplavljeno gotovo cijelo mjesto, jedino nepoplavljeno zemljište je bilo naselje struga koje se nalazi između glavnog nasipa od rijeke Save i glavne magistralne ceste, te različiti nasipi u selu poput crkvenog dvorišta. Izbjegnuta je ekološka katastrofa, a zahvaljujući slozi i različitim donacijama svi stambeni i društveni objektu u naselju su obnovljeni.

Prvo stanovnici Domaljevca su Slavonci odnosno Babogređani i Štitarci koji su selili na drugu obalu Save zbog izbjegavanja vojne obveze za svoju djecu.

Poznate osobe[uredi]

  • fra Anto Tepeluk-Klarić fratar i mučenik, ubijen na Križnom putu 1945. godine.
  • Marko Matić profesor latinskog i njemačkog jezika, magistar i autor 4 knjige.

Kultura[uredi]

Svake godine se održava manifestacija "Dani općine Domaljevac-Šamac". Vrhunac manifestacije je Smotra izvornog narodnog stvaralaštva "Domaljevačka Tkanica" koju organizira HKUD "Mladost" Domaljevac i okuplja velik broj kulturno-umjetnički društava iz BiH, Hrvatske i Srbije (Bunjevački Hrvati, Šokci, Mađari, Slovaci, Rusini, Česi) HKUD "Mladost" ima oko 30 članova mlade postave i 20 članova starijih članova.

Spomenici i znamenitosti[uredi]

  • Crkva Svete Ane sa zvonikom koji je treći po visini u BiH
  • Spomenik palim Hrvatskim vojnicima tokom II. Svjetskog rata i poraća i Domovinskog rata koji se nalazi na trgu Palih Branitelja 104. Brigade HVO

Obrazovanje[uredi]

Osnovna župna škola u Domaljevcu spominje se prvi put 1854. godine. 1904. godine u Domaljevcu je izgrađena Narodna osnovna škola, a 1971. godine je otvorna postojeća zgrada osnovne škole koja danas nosi ime braće Radić. Postoji područni odjel u Grebnicama.

Šport[uredi]

Početkom ljeta 1926. u Domaljevcu je osnovano prvo Pjevačko društvo. U proljeće 1928. u Domaljevcu počinje "igranje lopte nogom" kako se su tada nazivali nogomet.

Vanjske poveznice[uredi]

Izvor[uredi]


Nedovršeni članak Domaljevac koji govori o naselju u Bosni i Hercegovini treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima uređivanja Hrvatske internetske enciklopedije.