Mattole: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Mattole'''.- /možda po imenu sela. Indijanci [[Wailaki]] nazivali su ih Tul'bush "foreigners"/ ([[Athapaskan]] pleme nastanjeno u [[Kalifornija|Kaliforniji]] na rijekama Bear i Mattole, upravo zapadno od teritorija [[Lholankok]] Indijanaca. Kroeber je procijenio da ih je [[1770.]] moglo biti oko 500, a [[1910.]] preostalo ih je tek 34, uključujući 10 punokrvnih. Baumhoff pak smatra da ih je u domorodačko vrijeme moglo biti oko 1,200, a sto godina kasnije ([[1800.]]) procjenjen im je broj na 500; 400 (1900). | |||
–Mattole su bili sjedilačko pleme, lovci, ribari i sakupljači duž obale oceana, osobito im je bio značajan kraljevski [[losos]]. Više-manje Mattole su kulturno srodni [[Hupa]]ma. Prakticirali su spaljivanje mrtvih i tetoviranje čela raznim oznakama. Uz lososa Mattole su lovili i morske lavove, a kao i kod susjednih Kalifornijaca veliki značaj imala je i 'žetva' [[žir]]a. Kuće su bile kao i kod [[Sinkyone|Sinkyona]], [[Wailaki]]ja, [[Bear River]]a i [[Nongatl]]a, s podom ukopane oko dvije stope u tlo, ponekad i ''lean-to'' od sekvoje. U jednoj kući moglo je živjeti dvije i više obitelji. Uz središnju vatru u kući nalazili su se stalci za sušenje. Ležajevi su bili od koža s krznom i pokrivačima od zečjeg krzna, a podlagale su se i hasure od tule, ili druge vrste trske. -Dugout kanui i splavi, prema Heizeru, služili su im za plovidbu po rijekama. Košare su se također plele, a služile su i za lov na [[jegulja|jegulju]] i drugu ribu. | –Mattole su bili sjedilačko pleme, lovci, ribari i sakupljači duž obale oceana, osobito im je bio značajan kraljevski [[losos]]. Više-manje Mattole su kulturno srodni [[Hupa]]ma. Prakticirali su spaljivanje mrtvih i tetoviranje čela raznim oznakama. Uz lososa Mattole su lovili i morske lavove, a kao i kod susjednih Kalifornijaca veliki značaj imala je i 'žetva' [[žir]]a. Kuće su bile kao i kod [[Sinkyone|Sinkyona]], [[Wailaki]]ja, [[Bear River]]a i [[Nongatl]]a, s podom ukopane oko dvije stope u tlo, ponekad i ''lean-to'' od sekvoje. U jednoj kući moglo je živjeti dvije i više obitelji. Uz središnju vatru u kući nalazili su se stalci za sušenje. Ležajevi su bili od koža s krznom i pokrivačima od zečjeg krzna, a podlagale su se i hasure od tule, ili druge vrste trske. -Dugout kanui i splavi, prema Heizeru, služili su im za plovidbu po rijekama. Košare su se također plele, a služile su i za lov na [[jegulja|jegulju]] i drugu ribu. | ||
Posljednja izmjena od 23. ožujak 2022. u 14:44
Mattole.- /možda po imenu sela. Indijanci Wailaki nazivali su ih Tul'bush "foreigners"/ (Athapaskan pleme nastanjeno u Kaliforniji na rijekama Bear i Mattole, upravo zapadno od teritorija Lholankok Indijanaca. Kroeber je procijenio da ih je 1770. moglo biti oko 500, a 1910. preostalo ih je tek 34, uključujući 10 punokrvnih. Baumhoff pak smatra da ih je u domorodačko vrijeme moglo biti oko 1,200, a sto godina kasnije (1800.) procjenjen im je broj na 500; 400 (1900).
–Mattole su bili sjedilačko pleme, lovci, ribari i sakupljači duž obale oceana, osobito im je bio značajan kraljevski losos. Više-manje Mattole su kulturno srodni Hupama. Prakticirali su spaljivanje mrtvih i tetoviranje čela raznim oznakama. Uz lososa Mattole su lovili i morske lavove, a kao i kod susjednih Kalifornijaca veliki značaj imala je i 'žetva' žira. Kuće su bile kao i kod Sinkyona, Wailakija, Bear Rivera i Nongatla, s podom ukopane oko dvije stope u tlo, ponekad i lean-to od sekvoje. U jednoj kući moglo je živjeti dvije i više obitelji. Uz središnju vatru u kući nalazili su se stalci za sušenje. Ležajevi su bili od koža s krznom i pokrivačima od zečjeg krzna, a podlagale su se i hasure od tule, ili druge vrste trske. -Dugout kanui i splavi, prema Heizeru, služili su im za plovidbu po rijekama. Košare su se također plele, a služile su i za lov na jegulju i drugu ribu.
Danas su nastanjeni na rezervatima Bear River (utemeljen 1911.) i Rohnerville (1932.) u Kaliforniji. Srodno pleme Bear River danas se izdaju pod njihovim Imenom. 2000. ima ih oko 100.
Literatura[uredi]
- Li, Fang-kuei. Mattole: An Athabaskan Language. Chicago, Ill.: University of Chicago Press, 1930.
- Hoijer, Harry. "Athapaskan Kinship Systems." American Anthropologist, vol. 58, no. 2 (1956): 309-333.
- Goddard, Pliny Earle. "Mattole." In Handbook of American Indians North of Mexico, ed. F. W. Hodge, vol. 1, 822-823. Bureau of American Ethnology Bulletin, 30. Washington, D.C.: Government Printing Office, 1907.
- Bennyhoff, James A. Californian Fish Spears and Harpoons. Anthropological Records, vol. 9, no. 4. Salinas, Calif.: Coyote Press, n.d. Reprint of: Berkeley: University of California Press, 1976.