Razlika između inačica stranice »Breme (Baranjska županija, Mađarska)«
m (no summary specified) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
'''Breme''' ili '''Brime''' <ref name="Imena">[http://hrcak.srce.hr/file/11541 Folia onomastica croatica 14/2005.] Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj, {{pdf}}</ref> <ref name="nagrade">[http://www.croatica.hu/fileadmin/glasnik/2009/glasnik20095i.pdf Hrv. glasnik br.5/2009.] Pečuh, 29. siječnja 2009. </ref>(mađ. ''Beremend'', nje. ''Bremen'') je pogranično [[veliko selo]] (mađ. ''[[nagyközség]]'') u južnoj [[Mađarska|Mađarskoj]]. | |||
Zauzima površinu od 48,26 km četvornih. Selo je dugo 6 km i pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. | Zauzima površinu od 48,26 km četvornih. Selo je dugo 6 km i pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok. | ||
Trenutačna izmjena od 17:43, 30. travnja 2022.
Breme ili Brime [1] [2](mađ. Beremend, nje. Bremen) je pogranično veliko selo (mađ. nagyközség) u južnoj Mađarskoj.
Zauzima površinu od 48,26 km četvornih. Selo je dugo 6 km i pruža se u smjeru sjeverozapad-jugoistok.
Zemljopisni položaj
Nalazi se na 45° 47' 7" sjeverne zemljopisne širine i 18° 26' 5" istočne zemljopisne dužine, 100 m od najbliže granice sa Republikom Hrvatskom, a zapravo je sa tri strane okruženo teritorijem RH. Od naselja u RH, Baranjsko Petrovo Selo je 1,5 km jugoistočno, Zeleno Polje je 3 km istočno, Novi Bezdan je 3 km južno-jugoistočno, Novo Nevesinje je 4 km južno-jugozapadno, a Torjanci su 4 km jugozapadno.
Kašad je 1 km, Olnica 3 km, a Rastince su 4 km zapadno, Naćfa je 1,5 km sjeverozapadno, Tapoca se nastavlja neposredno sjeverno-sjeverozapadno na Breme, Aršanj je 1,5 km sjeverno, Viljan je 7 km, Madžarboja 6,5 km, a Lapandža je 5 km sjeveroistočno, a Iločac je 5 km istočno. Nekad samostalno selo Pišpek se nalazi neposredno sjeveroistočno od južnog dijela Brimena. Kuće u Pišpeku su udaljene 1 km od samog Bremena, sjeverno od Bremenskog brda.
Upravna organizacija
Upravno pripada Šikloškoj mikroregiji u Baranjskoj županiji. Poštanski broj je 7827.
Danas Bremenu pripadaju nekad samostalna sela Pišpek (Püspökbóly)[1] te Verešidba (Vörösi puszta[1]). Istog su poštanskog broja.
Povijest
Područje je bilo naseljeno još u mlađem kamenom dobu o čemu svjedoče arheološki nalazi.
Prvi izvor koji spominje ovo selo je iz 1281. godine koje spominje da je Péter Beremen prodao 7 rala zemlje svom rođaku.
Breme je cvalo za vrijeme Hunyadija: u 15. st. je bilo trgovištem (lat. oppidum).
12. kolovoza 1687. je selo opustjelo nakon Aršanjske bitke 1687. godine (znane i kao druga bitka kod Mohača).
Obnova stanovništva je započela 1700-ih.
Već 1769. se u Brimenu nalazila škola.
Gospodarstvo
- vađenje vapnenca
- tvrtka Beremendi Cementgyár
Promet
U Bremenu se nalazi krajnja točka odvojka željezničke prometnice koja je nekad spajala Harkanj i Beli Manastir u RH. Odvojak ide sa pruge Barča – Viljan. U selu su tri željezničke postaje, a četvrta se nalazi kod cementare koja je izvan naselja.
Stanovništvo
Breme (Brime) ima 2815 stanovnika (2001.). Mađari su većina. Romi čine 0,8% stanovnika, a Nijemci 1,9% stanovnika. I jedni i drugi imaju svoju manjinsku samoupravu. U selu su još Hrvati (1,3%) te nekoliko Poljaka i Srba. Skoro dvije trećine sela su rimokatolici, 11% je kalvinista, nekoliko grkokatolika i luterana. Skoro 10% stanovnika je bez vjere, a za 11% se ne zna pripadnost vjeri (nepoznato ili se odbilo izjasniti).
Poznate osobe
- Adam Dragosavljević, filolog i pedagog
Znamenitosti
- spomen zgrada Ferencu Mendeleu
- kapelica iskupljenja
- špilja
- južna točka
- kupalište (sa krškim vodama)
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 Folia onomastica croatica 14/2005. Živko Mandić: Hrvatska imena naseljenih mjesta u Madžarskoj,
- Preusmjeri Predložak:PDF
- ↑ Hrv. glasnik br.5/2009. Pečuh, 29. siječnja 2009.
Vanjske poveznice
- Hrvatski glasnik br.33/2007. Stipo Oršokić mlađi, Kašađanin načelnik Bremena, 16. kolovoza 2007., str. 4
- (mađ.) Službene stranice
- (mađ.) A Beremend környéki Református Társegyházközség honlapja
- (mađ.) Plan sela
- Breme/Brime na fallingrain.com