Antoine-Laurent de Jussieu: razlika između inačica

Inačica od 16. studeni 2021. u 05:22

.

Antoine Laurent de Jussieu (Lyon, 12. travnja 1748. – 17. rujna 1836.) je bio francuski botaničar iz poznate francuske botaničarske obitelji de Jussieu.

Istakao se kao prva osoba koja je predložila razvrstavanje biljaka cvjetnjača. Veći dio sustava kojeg je on predložio je u uporabi do današnjeg dana. U biologiji se rabi kratica Juss. kad se citira botaničko ime.^[1]

Rodio se u Lyonu. Bio je nećak francuskog botaničara Bernarda de Jussieua. U Parizu je studirao medicinu, a diplomirao je 1770. godine. Posao je našao iste godine. Predavao je od 1770. do 1826. botaniku u botaničkom vrtu Jardin des Plantes. Njegov sin Adrien-Henri je također postao botaničarom.

U svojoj studiji o cvjetnjačama Genera plantarum iz 1789., Jussieu je usvojio metodologiju koja se temelji na uporabi višestrukih znakova radi određivanja skupina. To je izvedena zamisao francusko-škotskog prirodoslovca Michela Adansona. To je bio značajni pomak od izvornog Linnéovog sustava, u kojem se biljke razvrstavalo u razrede i redove prema broju prašnika i tučaka. Jussieu je zadržao Linnéovo dvojno nazivlje, što je rezultiralo u radu koji se pokazao dalekosežna učinka; brojne današnje biljne porodice se i dalje pripisuju Jussieuu.

Mortonova History of botanical science (Povijest botaničke znanosti) iz 1981. navodi 76 biljnih porodica po Jussieuu u Međunarodnom kodeksu botaničke nomenklature, dok primjerice za Linnéa navodi samo 11. Pišući o prirodnim sustavima, Sydney Howard Vines je primijetio

„"Slava ovog krunskog doseka pripada Jussieuu: bio je sposobnim čovjekom koji se točno pojavio u psihološkom trenutku, a takvi ljudi koji se tako pojave, su napravili i napraviti će sve velike generalizacije u znanosti."^[2]”

U 1788. su ga izabrali za inozemnog člana Švedske kraljevske akademije znanosti.

Bio je članom masonske lože Les Neuf Sœurs.

Radovi

Jussieu, Antoine Laurent de (1789.). Genera Plantarum, secundum ordines naturales disposita juxta methodum in Horto Regio Parisiensi exaratam. Paris. OCLC 315729.^[3]
Jussieu, Antoine Laurent de. Antonii Laurentii de Jussieu Genera plantarum :secundum ordines naturales disposita, juxta methodum in Horto regio parisiensi exaratam, anno M.DCC.LXXIV.^[4]
Jussieu, Antoine Laurent de. Opuscules de botanique.^[5]

Izvori

Na Wikisourceu ima još o ovome autoru.^[6]

Ovaj članak sadrži prevedni tekst izdanja koje je danas javno vlasništvo: Chisholm, Hugh, ed (1911). Encyclopædia Britannica (11. izd.). Cambridge University Press.^[7]

↑ Tražilica Međunarodni indeks biljnih imena
↑ Vines, Sydney Howard (1913.). "Robert Morison 1620—1683 and John Ray 1627—1705". Unutar Oliver, Francis Wall. Makers of British botany. Cambridge University Press. str. 8–43
↑ Google Books. Preuzeto 19. veljače 2007.
↑ Biodiversity Library. Preuzeto 19. kolovoza 2009.
↑ Biodiversity Library. Preuzeto 19. kolovoza 2009.
↑ Wikisource
↑ "De Jussieu" (Arhivirano 23. siječnja 2013.) Encyclopædia Britannica (11. izd.). Cambridge University Press.

Duane Isely, One hundred and one botanists (Iowa State University Press, 1994.), str. 118.–120.
"De Jussieu". Catholic Encyclopedia. New York: Robert Appleton Company. 1913.

[1] Tražilica Međunarodni indeks biljnih imena

[Vines_1913-2] Vines, Sydney Howard (1913.). "Robert Morison 1620—1683 and John Ray 1627—1705". Unutar Oliver, Francis Wall. Makers of British botany. Cambridge University Press. str. 8–43

[3] Google Books. Preuzeto 19. veljače 2007.

[4] Biodiversity Library. Preuzeto 19. kolovoza 2009.

[5] Biodiversity Library. Preuzeto 19. kolovoza 2009.

[6] Wikisource

[7] "De Jussieu" (Arhivirano 23. siječnja 2013.) Encyclopædia Britannica (11. izd.). Cambridge University Press.

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

@@ Redak 9: / Redak 9: @@
 U svojoj studiji o [[cvjetnjače|cvjetnjačama]] ''Genera plantarum'' iz 1789., Jussieu je usvojio [[metodologija|metodologiju]] koja se temelji na uporabi višestrukih znakova radi određivanja skupina. To je izvedena zamisao francusko-škotskog prirodoslovca [[Michel Adanson|Michela Adansona]]. To je bio značajni pomak od izvornog [[Carl Linné|Linnéovog]] sustava, u kojem se biljke razvrstavalo u razrede i redove prema broju [[prašnik]]a i [[tučak]]a. Jussieu je zadržao Linnéovo [[dvojno nazivlje]], što je rezultiralo u radu koji se pokazao dalekosežna učinka; brojne današnje biljne porodice se i dalje pripisuju Jussieuu.
-Mortonova ''History of botanical science'' (Povijest botaničke znanosti) iz 1981. navodi 76 biljnih porodica po Jussieuu u [[Međunarodni kodeks botaničke nomenklature|Međunarodnom kodeksu botaničke nomenklature]], dok primjerice za Linnéa navodi samo 11. Pišući o prirodnim sustavima, [[Sydney Howard Vines]] je primijetio {{citat|"Slava ovog krunskog doseka pripada Jussieuu: bio je sposobnim čovjekom koji se točno pojavio u psihološkom trenutku, a takvi ljudi koji se tako pojave, su napravili i napraviti će sve velike generalizacije u znanosti."<ref name="Vines 1913">{{cite book | author = [[Sydney Howard Vines|Vines, Sydney Howard]] | year = 1913. | chapter = Robert Morison 1620—1683 and John Ray 1627—1705 | pages = 8–43 | editor = [[Francis Wall Oliver|Oliver, Francis Wall]] | title = Makers of British botany | publisher = Cambridge University Press}}</ref>}}
+Mortonova ''History of botanical science'' (Povijest botaničke znanosti) iz 1981. navodi 76 biljnih porodica po Jussieuu u [[Međunarodni kodeks botaničke nomenklature|Međunarodnom kodeksu botaničke nomenklature]], dok primjerice za Linnéa navodi samo 11. Pišući o prirodnim sustavima, [[Sydney Howard Vines]] je primijetio {{citat|"Slava ovog krunskog doseka pripada Jussieuu: bio je sposobnim čovjekom koji se točno pojavio u psihološkom trenutku, a takvi ljudi koji se tako pojave, su napravili i napraviti će sve velike generalizacije u znanosti."<ref name="Vines 1913">{{Citiranje knjige | author = [[Sydney Howard Vines|Vines, Sydney Howard]] | year = 1913. | chapter = Robert Morison 1620—1683 and John Ray 1627—1705 | pages = 8–43 | editor = [[Francis Wall Oliver|Oliver, Francis Wall]] | title = Makers of British botany | publisher = Cambridge University Press}}</ref>}}
 U 1788. su ga izabrali za inozemnog člana [[Švedska kraljevska akademija znanosti|Švedske kraljevske akademije znanosti]].