OPAC: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bmz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
OPAC''' (engl. ''Online Public Access Catalogue''), računalni [[knjižnični katalog|knjižnični]] [[katalogizacija|katalog]] namijenjen javnosti. Korisnicima je dostupan s bilo kojeg računala koje je umreženo. Do katalog se pristupa jednostavnim [[grafičko sučelje|grafičkim sučeljem]] i za naći tražene podatke korisniku ne treba posrednik. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća knjižnice su prenosile svoje kataloge s listića u računalne [[Bibliografska baza podataka|podatkovne baze]]. Tad su nastali prvi OPAC-i. '80-ih su već dostupni preko web sučelja zbog čega ih se danas katkad naziva WebPAC. Pored brže [[pretraga|pretraživosti]] i izostanka posrednika, razlikuju se i sadržajem od kataloga na listićima. Više je pretraživih elemenata, bilo po mogućnosti izravne posudbe, bilo po rezervaciji jedinice građe. Sve je češća pojava kod suvremenih OPAC-a da korisnicima omogućuju pored [[bibliografski zapis|bibliografskog zapisa]] dobiti i cjeloviti tekst djela koje je tražio.<ref>[http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=45194 Hrvatska enciklopedija] ''OPAC'', Zagreb: LZMK (pristupljeno 2. rujna 2018.)</ref> | |||
Zbog toga što [[Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica|katalogizatori]] i krajnji korisnici diljem svijeta upotrebljavaju online kataloge, još je više narasla potreba za međunarodnim kataložnim načelima. | Zbog toga što [[Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica|katalogizatori]] i krajnji korisnici diljem svijeta upotrebljavaju online kataloge, još je više narasla potreba za međunarodnim kataložnim načelima. | ||
Posljednja izmjena od 20. ožujak 2022. u 15:22
OPAC (engl. Online Public Access Catalogue), računalni knjižnični katalog namijenjen javnosti. Korisnicima je dostupan s bilo kojeg računala koje je umreženo. Do katalog se pristupa jednostavnim grafičkim sučeljem i za naći tražene podatke korisniku ne treba posrednik. Od sedamdesetih godina 20. stoljeća knjižnice su prenosile svoje kataloge s listića u računalne podatkovne baze. Tad su nastali prvi OPAC-i. '80-ih su već dostupni preko web sučelja zbog čega ih se danas katkad naziva WebPAC. Pored brže pretraživosti i izostanka posrednika, razlikuju se i sadržajem od kataloga na listićima. Više je pretraživih elemenata, bilo po mogućnosti izravne posudbe, bilo po rezervaciji jedinice građe. Sve je češća pojava kod suvremenih OPAC-a da korisnicima omogućuju pored bibliografskog zapisa dobiti i cjeloviti tekst djela koje je tražio.<ref>Hrvatska enciklopedija OPAC, Zagreb: LZMK (pristupljeno 2. rujna 2018.)</ref> Zbog toga što katalogizatori i krajnji korisnici diljem svijeta upotrebljavaju online kataloge, još je više narasla potreba za međunarodnim kataložnim načelima.