More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
Redak 1: | Redak 1: | ||
Srećko Šimić''' ([[Travnik]], [[03.01.1929.]] - [[16. prosinca]] [[2011.]]), hrvatski bosanskohercegovački liječnik i akademik Akademije znanosti i umjetnosti BiH. Podrijetlom iz zapadne Hercegovine.<ref name="simpozij">(boš.) [http://www.anubih.ba/images/publikacije/posebna_izdanja/OMN/32_posebna_izdanja_CLVI_44/3%20Biografija%20Simic.pdf AZU BiH] ''“Napredak u ginekologiji i opstetriciji”, Memorijalni simpozij posvećen akademiku Srećku Šimiću'', str. 11-12 (pristupljeno 15. kolovoza 2018.)</ref><ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/umro-naucni-radnik-i-akademik-srecko-simic/111217040 Klix.ba] FENA: ''Umro naučni radnik i akademik Srećko Šimić'', 17. prosinca 2011. (pristupljeno 15. kolovoza 2018.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == |
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 23:28
Srećko Šimić (Travnik, 03.01.1929. - 16. prosinca 2011.), hrvatski bosanskohercegovački liječnik i akademik Akademije znanosti i umjetnosti BiH. Podrijetlom iz zapadne Hercegovine.[1][2]
Životopis
Rodio se u Travniku. Diplomirao je u Sarajevu na Medicinskom fakultetu. Na Ginekološko-akušerskoj klinici Sveučilišta u Sarajevu položio je specijalistički ispit iz ginekologije i akušerstva. Habilitirao radom Mogućnosti laparoskopije i kuldoskopije u ginekološkoj dijagnostici 1968. godine. Doktorirao disertacijom Neki efekti estrogena i progesterona na subepitelnu kapilarnu mrežu vaginalnog dijela uterusa 1972. godine. Stručno se usavršavao u Sloveniji, Austriji, Njemačkj, Švedskoj i Engleskoj. Izabran je za asistenta na Katedri za ginekologiju i akušerstvo izabran 1961., za docenta 1968., za izvanrednog profesora 1974. i za redovnog profesora 1982. godine. Naslov professora emeritusa stekao je 1998. godine. Od 2002. dopisni je, a od 2008. redovni član AZU BiH. Obnašao dužnost direktora Ginekološko-akušerske klinike od 1974. do 1994. godine, kada je ta bila po broju porođaja i ginekoloških operacija jedna od najvećih klinika u Europi. Otac poznatog kardiokirurga Doc. dr sc.Ognjena Šimića i ginekologa Prim. dr. Marina Šimića.[1]
U kliničku praksu uveo je sve u tom vremenu najsuvremenije dijagnostičke i terapeutske metode: svakodnevnu praksu uveo je vakuum ekstraktor za dovršavanje vaginalnog poroda, amnioskopiju, Ph fetalne krvi, kardiotokografiju (CTG), ultrazvučnu dijagnostiku i ekstraperitonealni carski rez, mnogobrojne abdominalne i vaginalne operacije, a posebno značajnu vaginalnu operaciju kod cervikalnog karcinoma (Schauta). Poslije uvodi kolposkopiju i kolpomikroskopiju s konizacijom. Prvi u SFRJ uveo u kliničku praksu uvodi kuldoskopiju i laparoskopiju. [1]
U mirovini od 1998. godine. Nakontoga radio kao savjetnik na Ginekološko-akušerskom odjelu Opće bolnice „Prim. dr. Abdulah Nakaš“ u Sarajevu. U Mostaru je od 2002. bio je i pročelnik katedre za Ginekologiju i porodiljstvo Fakulteta zdravstvenih studija od 2002. u Mostaru. [1]
Djela
Autor knjiga:[1]
- Celioskopija u ginekologiji
- Urgentna stanja u ginekologiji i opstetriciji
- Endoskopija u ginekologiji i opstetriciji
- Rađanje i rat u Sarajevu
- Childbirth and the War in Sarajevo
- Ginekologija i opstetricija, akutna i urgentna stanja
- Ginekologija i perinatologija
Suautor knjiga: [1]
- Antibiotici i antibiotska terapija
- Perinatalna medicina
- Porodiljstvo
- Carski rez
- Ginekologija i perinatologija
- Perinatalni trendovi u BiH
Priznanja i nagrade
Dobio priznanja i nagrade:[1]
- Dvadesetsedmosrpanjska nagrada BiH 1989.
- Plaketa Sveučilišta u Sarajevu s poveljom 1992.
- Leading Intellectuals of the World, USA 2004.
- Povelja Kliničkog centra Sveučilišta u Sarajevu 2005.
- Velika plaketa Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu 2007.
- Hipokratova povelja Liječničke komore Sarajevske županije 2009.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 1,2 1,3 1,4 1,5 1,6 (boš.) AZU BiH “Napredak u ginekologiji i opstetriciji”, Memorijalni simpozij posvećen akademiku Srećku Šimiću, str. 11-12 (pristupljeno 15. kolovoza 2018.)
- ↑ (boš.) Klix.ba FENA: Umro naučni radnik i akademik Srećko Šimić, 17. prosinca 2011. (pristupljeno 15. kolovoza 2018.)