Toggle menu
310,1 tis.
56
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sigurnost posla: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Sigurnost posla'''-->'''Sigurnost posla''' ili '''sigurnost zaposlenja''' je vjerojatnost pojedinca da zadrži svoje [[posao|zaposlenje]] tj. radno mjesto bez straha i s malom mogućnosti od gubitka posla i [[nezaposlenost]]i. Smatra se preduvjetom za stabilnu trgovinsku i gospodarsku razmjenu te temeljem dobrog odnosa zaposlenika i poslodavca.
Sigurnost posla''' ili '''sigurnost zaposlenja''' je vjerojatnost pojedinca da zadrži svoje [[posao|zaposlenje]] tj. radno mjesto bez straha i s malom mogućnosti od gubitka posla i [[nezaposlenost]]i. Smatra se preduvjetom za stabilnu trgovinsku i gospodarsku razmjenu te temeljem dobrog odnosa zaposlenika i poslodavca.


Kao jedan od statističkih pokazatelja [[nezaposlenost]]i, ali i za promatranje poduzetničke klime u određenoj [[država|državi]] uzima se i sigurnost posla.
Kao jedan od statističkih pokazatelja [[nezaposlenost]]i, ali i za promatranje poduzetničke klime u određenoj [[država|državi]] uzima se i sigurnost posla.

Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 18:17

Sigurnost posla ili sigurnost zaposlenja je vjerojatnost pojedinca da zadrži svoje zaposlenje tj. radno mjesto bez straha i s malom mogućnosti od gubitka posla i nezaposlenosti. Smatra se preduvjetom za stabilnu trgovinsku i gospodarsku razmjenu te temeljem dobrog odnosa zaposlenika i poslodavca.

Kao jedan od statističkih pokazatelja nezaposlenosti, ali i za promatranje poduzetničke klime u određenoj državi uzima se i sigurnost posla.

Osnovna ekonomska teorija smatra da tijekom gospodarskog širenja ("ekonomske ekspanzije") koje u povećanoj mjeri zahtijeva radnu snagu, kojoj se sigurnost dobivanja i zadržanja zaposlenja povećava. S druge strane, tijekom recesija, gospodarskih kriza i usporenja (stagnacija) redovito dolazi od smanjenja sigurnosti posla, no najčešće samo u vremenskom razdoblju do sljedeće veće potražnje za određenim zanimanjem.[1]

Sigurnost posla ne mora se nužno odnositi samo na radnu snagu kao zaposlenike poduzeća, već i općenito na sigurnost poslovanja u zakonskim i pravnim okvirima određene zemlje.

Prema statistikama OECD-a najmanju mogućnost za gubitkom posla imaju Švicarska, Japan i Norveška (vjerojatnost manja od 3%).

Izvori

  1. Christopher J. Nelly. Okun’s Law: Output and Unemployment Economic Synopses, br. 4, 2010. (pristupljeno 15. lipnja 2018.)
Sadržaj