Kompartmentalizacija (informacijska sigurnost): razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
Nema sažetka uređivanja |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
{{drugo značenje2|[[Kompartmentalizacija]]}} | |||
'''Kompartmentalizacija '''je proces, odnosno stanje ograničenog pristupa [[informacija|informacijama]] za osobe koje su izvan određenog entiteta, odnosno skupine koja je upoznata s određenim brojem informacija. | '''Kompartmentalizacija '''je proces, odnosno stanje ograničenog pristupa [[informacija|informacijama]] za osobe koje su izvan određenog entiteta, odnosno skupine koja je upoznata s određenim brojem informacija. | ||
Ovaj koncept ograničavanja pristupa informacijama potječe od [[klasificirani | Ovaj koncept ograničavanja pristupa informacijama potječe od [[klasificirani podatci|klasificiranja podataka]] unutar vojnih i obavještajnih krugova. Potječe iz starog vijeka, otkad se sve do danas sačuvalo tajnu [[grčka vatra|grčke vatre]].{{Sfn|Roland|1992}}{{is|663–664.}} | ||
Smisao kompartmentalizacije je u tome da ukoliko manji broj ljudi zna za informaciju, zadatak i sl. to je rizik od neuspjeha manji. U dijelu slučajeva o nekim informacijama mora se razgovarati zato je u svijetu razvijen veliki broj kodnih jezika, odnosno kodnih riječi i fraza koje se koriste unutar ograničenih skupina kako bi izrazili ono što žele reći bez da ugroze tajnost i sigurnost podataka. | Smisao kompartmentalizacije je u tome da ukoliko manji broj ljudi zna za informaciju, zadatak i sl. to je rizik od neuspjeha manji. U dijelu slučajeva o nekim informacijama mora se razgovarati zato je u svijetu razvijen veliki broj kodnih jezika, odnosno kodnih riječi i fraza koje se koriste unutar ograničenih skupina kako bi izrazili ono što žele reći bez da ugroze tajnost i sigurnost podataka. | ||
Najpoznatiji primjer kompartmentalizacije je | Najpoznatiji primjer kompartmentalizacije je [[Projekt Manhattan|projekta Manhattna]] gdje se cjelokupni proces izrade bombe odvijao u nekoliko zasebnih dijelova, odnosno provodilo ga je nekoliko neovisnih skupina koje nisu znale konačni smisao i cilj onoga što rade. | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
{{Izvori}} | {{Izvori}} | ||
{{refbegin}} | |||
* {{citation | |||
| last=Roland | |||
| first=Alex | |||
| title=Secrecy, Technology, and War: Greek Fire and the Defense of Byzantium, Technology and Culture | |||
| jstor=3106585 | |||
| journal=Technology and Culture | |||
| volume=33 | |||
| issue=4 | |||
| year=1992 | |||
| pages=655–679 | |||
| doi=10.2307/3106585 | |||
}} | |||
{{refend}} | |||
[[Kategorija:Nacionalna sigurnost]] | [[Kategorija:Nacionalna sigurnost]] | ||
Inačica od 8. veljača 2026. u 14:48
Kompartmentalizacija je proces, odnosno stanje ograničenog pristupa informacijama za osobe koje su izvan određenog entiteta, odnosno skupine koja je upoznata s određenim brojem informacija.
Ovaj koncept ograničavanja pristupa informacijama potječe od klasificiranja podataka unutar vojnih i obavještajnih krugova. Potječe iz starog vijeka, otkad se sve do danas sačuvalo tajnu grčke vatre.[1] :663–664.
Smisao kompartmentalizacije je u tome da ukoliko manji broj ljudi zna za informaciju, zadatak i sl. to je rizik od neuspjeha manji. U dijelu slučajeva o nekim informacijama mora se razgovarati zato je u svijetu razvijen veliki broj kodnih jezika, odnosno kodnih riječi i fraza koje se koriste unutar ograničenih skupina kako bi izrazili ono što žele reći bez da ugroze tajnost i sigurnost podataka.
Najpoznatiji primjer kompartmentalizacije je projekta Manhattna gdje se cjelokupni proces izrade bombe odvijao u nekoliko zasebnih dijelova, odnosno provodilo ga je nekoliko neovisnih skupina koje nisu znale konačni smisao i cilj onoga što rade.
Izvori
- Roland, Alex (1992), "Secrecy, Technology, and War: Greek Fire and the Defense of Byzantium, Technology and Culture", Technology and Culture 33 (4): 655–679, doi:10.2307/3106585, JSTOR 3106585