Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Benešovi dekreti: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m Zamjena teksta - '<!--'''(.*)'''-->'' u ''
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Benešovi dekreti'''-->'''Dekreti predsjednika Republike''' ([[češki]]: ''Dekrety presidenta republiky''; [[slovački]]: ''Dekréty prezidenta republiky'') i '''Ustavni dekreti predsjednika Republike''' ([[češki]]: ''Ústavní dekrety presidenta republiky''; [[slovački]]: ''Ústavné dekréty prezidenta republiky''), poznatiji pod skupnim nazivom '''Benešovi dekreti''', zapravo su skupina zakona koje je [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] izradila tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada čehoslovački parlament nije zasjedao. Dekrete je u razdoblju od [[21. srpnja]] [[1940.]] do [[27. listopada]] [[1945.]] izdao predsjednik [[Edvard Beneš]], a retroaktivno ih je, [[6. ožujka]] [[1945.]], ratificirala prijelazna Narodna skupština Čehoslovačke.  
''Dekreti predsjednika Republike''' ([[češki]]: ''Dekrety presidenta republiky''; [[slovački]]: ''Dekréty prezidenta republiky'') i '''Ustavni dekreti predsjednika Republike''' ([[češki]]: ''Ústavní dekrety presidenta republiky''; [[slovački]]: ''Ústavné dekréty prezidenta republiky''), poznatiji pod skupnim nazivom '''Benešovi dekreti''', zapravo su skupina zakona koje je [[Čehoslovačka vlada u egzilu]] izradila tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], kada čehoslovački parlament nije zasjedao. Dekrete je u razdoblju od [[21. srpnja]] [[1940.]] do [[27. listopada]] [[1945.]] izdao predsjednik [[Edvard Beneš]], a retroaktivno ih je, [[6. ožujka]] [[1945.]], ratificirala prijelazna Narodna skupština Čehoslovačke.  


Dekreti su se bavili različitim aspektima obnove Čehoslovačke i njezinog pravnog sustava, denacifikacijom i obnovom zemlje. U novinarstvu i političkoj povijesti, termin "Benešovi dekreti" ima nešto uže značenje i odnosi se samo na one dekrete koji su se ticali statusa [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Mađari|Mađara]] u poslijeratnoj Čehoslovačkoj, odnosno koji su služili kao pravna osnova za [[protjerivanje Nijemaca iz Čehoslovačke]]. Kao rezultat tih dekreta, mnogi Nijemci i Mađari koji su se nastanili u Čehoslovačkoj prije ili tijekom rata su izgubili državljanstvo i imovinu, a neki su i umrli tijekom procesa protjerivanja koji je proveden krajem 1940-ih godina. Benešovi dekreti su imali različito teritorijalno važenje tako da su se neki primjenjivali samo u [[Bohemija|Bohemiji]] i [[Moravska|Moravskoj]], dok su dekreti Slovačkog nacionalnog vijeća vrijedili za [[Slovačka|Slovačkoj]].  
Dekreti su se bavili različitim aspektima obnove Čehoslovačke i njezinog pravnog sustava, denacifikacijom i obnovom zemlje. U novinarstvu i političkoj povijesti, termin "Benešovi dekreti" ima nešto uže značenje i odnosi se samo na one dekrete koji su se ticali statusa [[Nijemci|Nijemaca]] i [[Mađari|Mađara]] u poslijeratnoj Čehoslovačkoj, odnosno koji su služili kao pravna osnova za [[protjerivanje Nijemaca iz Čehoslovačke]]. Kao rezultat tih dekreta, mnogi Nijemci i Mađari koji su se nastanili u Čehoslovačkoj prije ili tijekom rata su izgubili državljanstvo i imovinu, a neki su i umrli tijekom procesa protjerivanja koji je proveden krajem 1940-ih godina. Benešovi dekreti su imali različito teritorijalno važenje tako da su se neki primjenjivali samo u [[Bohemija|Bohemiji]] i [[Moravska|Moravskoj]], dok su dekreti Slovačkog nacionalnog vijeća vrijedili za [[Slovačka|Slovačkoj]].  

Posljednja izmjena od 9. prosinac 2024. u 13:23

Dekreti predsjednika Republike' (češki: Dekrety presidenta republiky; slovački: Dekréty prezidenta republiky) i Ustavni dekreti predsjednika Republike (češki: Ústavní dekrety presidenta republiky; slovački: Ústavné dekréty prezidenta republiky), poznatiji pod skupnim nazivom Benešovi dekreti, zapravo su skupina zakona koje je Čehoslovačka vlada u egzilu izradila tijekom Drugog svjetskog rata, kada čehoslovački parlament nije zasjedao. Dekrete je u razdoblju od 21. srpnja 1940. do 27. listopada 1945. izdao predsjednik Edvard Beneš, a retroaktivno ih je, 6. ožujka 1945., ratificirala prijelazna Narodna skupština Čehoslovačke.

Dekreti su se bavili različitim aspektima obnove Čehoslovačke i njezinog pravnog sustava, denacifikacijom i obnovom zemlje. U novinarstvu i političkoj povijesti, termin "Benešovi dekreti" ima nešto uže značenje i odnosi se samo na one dekrete koji su se ticali statusa Nijemaca i Mađara u poslijeratnoj Čehoslovačkoj, odnosno koji su služili kao pravna osnova za protjerivanje Nijemaca iz Čehoslovačke. Kao rezultat tih dekreta, mnogi Nijemci i Mađari koji su se nastanili u Čehoslovačkoj prije ili tijekom rata su izgubili državljanstvo i imovinu, a neki su i umrli tijekom procesa protjerivanja koji je proveden krajem 1940-ih godina. Benešovi dekreti su imali različito teritorijalno važenje tako da su se neki primjenjivali samo u Bohemiji i Moravskoj, dok su dekreti Slovačkog nacionalnog vijeća vrijedili za Slovačkoj.

Ovi dekreti i danas ostaju kontroverzna politička tema i u Češkoj i u Slovačkoj.