Portal:Hrvatska/Osnovna tablica/Izabrani članak/07 2017: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m bnz |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Josip Turčinović''' ([[Sveti Petar u Šumi]], [[30. rujna]] [[1933]]. - [[Zagreb]], [[3. listopada]] [[1990]].), hrvatski je teolog i filolog. Jedan od najvećih intelektualaca Crkve u Hrvata 20. stoljeća, urednik "Kršćanske sadašnjosti", koji je za vrijeme komunizma tiskao mnoštvo crkvenih i drugih knjiga, što je bio raritet u Srednjoj i Istočnoj Europi toga doba. | |||
Josip Turčinović je veliki dio svoga života i rada uložio u '''''[[Kršćanska sadašnjost|Kršćansku sadašnjost]]'''''. Taj pothvat nadahnut [[Drugi vatikanski koncil|Drugim vatikanskim koncilom]] započeo je potkraj godine 1966., kada zajedno s [[Tomislav Janko Šagi-Bunić|Tomislavom J. Šagi-Bunićem]] i [[Vjekoslav Bajsić|Vjekoslavom Bajsićem]] priprema časopis '''''Svesci Kršćanska sadašnjost'''''. Prvi broj se pojavljuje u [[siječanj|siječnju]] [[1967]]. Iz rada na tom časopisu uskoro se oblikuje '''''Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije, Kršćanska sadašnjost''''' koji je okupio mnoge djelatnike zauzete za koncilsku obnovu u Hrvatskoj. Centar je crkveno-pravno osnovao zagrebački nadbiskup [[Franjo Šeper|Franjo Šeper]], [[22. veljače]] [[1968]]. | Josip Turčinović je veliki dio svoga života i rada uložio u '''''[[Kršćanska sadašnjost|Kršćansku sadašnjost]]'''''. Taj pothvat nadahnut [[Drugi vatikanski koncil|Drugim vatikanskim koncilom]] započeo je potkraj godine 1966., kada zajedno s [[Tomislav Janko Šagi-Bunić|Tomislavom J. Šagi-Bunićem]] i [[Vjekoslav Bajsić|Vjekoslavom Bajsićem]] priprema časopis '''''Svesci Kršćanska sadašnjost'''''. Prvi broj se pojavljuje u [[siječanj|siječnju]] [[1967]]. Iz rada na tom časopisu uskoro se oblikuje '''''Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije, Kršćanska sadašnjost''''' koji je okupio mnoge djelatnike zauzete za koncilsku obnovu u Hrvatskoj. Centar je crkveno-pravno osnovao zagrebački nadbiskup [[Franjo Šeper|Franjo Šeper]], [[22. veljače]] [[1968]]. | ||
Posljednja izmjena od 24. ožujak 2022. u 02:30
Josip Turčinović (Sveti Petar u Šumi, 30. rujna 1933. - Zagreb, 3. listopada 1990.), hrvatski je teolog i filolog. Jedan od najvećih intelektualaca Crkve u Hrvata 20. stoljeća, urednik "Kršćanske sadašnjosti", koji je za vrijeme komunizma tiskao mnoštvo crkvenih i drugih knjiga, što je bio raritet u Srednjoj i Istočnoj Europi toga doba.
Josip Turčinović je veliki dio svoga života i rada uložio u Kršćansku sadašnjost. Taj pothvat nadahnut Drugim vatikanskim koncilom započeo je potkraj godine 1966., kada zajedno s Tomislavom J. Šagi-Bunićem i Vjekoslavom Bajsićem priprema časopis Svesci Kršćanska sadašnjost. Prvi broj se pojavljuje u siječnju 1967. Iz rada na tom časopisu uskoro se oblikuje Centar za koncilska istraživanja, dokumentaciju i informacije, Kršćanska sadašnjost koji je okupio mnoge djelatnike zauzete za koncilsku obnovu u Hrvatskoj. Centar je crkveno-pravno osnovao zagrebački nadbiskup Franjo Šeper, 22. veljače 1968.
Od tada pa do kraja života Turčinović je ravnatelj te ustanove, pokretač svih pothvata, urednik časopisa i biblioteka i kreator cjelokupne, osobito izdavačke djelatnosti. U daljnjem razvoju nastalo je Teološko društvo Kršćanska sadašnjost sa svojim razgranatim djelovanjem, kojemu je Josip Turčinović tajnikom i direktorom istoimene njegove izdavačke kuće sve do smrti. U tom poslu ostvario je najširu suradnju i osobne kontakte s brojnim domaćim i inozemnim izdavačima i planirao više značajnih suizdanja. Među monumentalna izdanja spada prvo hrvatsko svečano izdanje Rimskog Misala, Časoslova naroda Božjega, Evanđelistara. Svojom pronicljivošću vratio je među crkvena izdanja Bibliju Stvarnosti, koja postaje Biblijom Kršćanske sadašnjosti, sa svojih deset izdanja. Istom pronicljivošću i poduzetnošću među izdanja Kršćanske sadašnjosti uvrstio je i prijevod Ilustrirane Biblije mladih, i to ne samo na hrvatskom, već i na poljskom, češkom, slovačkom, ukrajinskom, ruskom, slovenskom, srpskom, makedonskom, albanskom i mađarskom jeziku.
Bio je izvanredno senzibilan za važnost i vrijednost sredstava društvenog priopćavanja. Ostvario je informativnu agenciju AKSA (Aktualnosti Kršćanske sadašnjosti), te pionirska izdanja ploča i kazeta s crkvenom tematikom. Pred kraj života nastojao je ustrojiti televizijski studio Kršćanske sadašnjosti. Turčinović je imao izoštren osjećaj za povijest spasenja i čovjekovu suodgovornost za svijet. O tome svjedoči osobito njegov film Katolička Crkva u Hrvata i skazanje Trinaest stoljeća kršćanstva izvedeno u Zagrebačkoj katedrali prigodom Nacionalnog euharistijskog kongresa 1984. godine. U duhu koncilske konstitucije Gaudium et spes, trudio se da, kraj svih teškoća, katolička Crkva u Hrvatskoj ostvari što življu i svestraniju dijalošku prisutnost u svim segmentima društvenog života. U svom radu uvijek je imao u vidu i hrvatsko iseljeništvo.