Razlika između inačica stranice »Venera i tri gracije razoružavaju Marsa«
Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje web)) |
||
| Redak 4: | Redak 4: | ||
| ime= Venera i tri gracije razoružavaju Marsa | | ime= Venera i tri gracije razoružavaju Marsa | ||
| autor= [[Jacques-Louis David]] | | autor= [[Jacques-Louis David]] | ||
| godina= [[1824.]]<ref name="The Web Gallery of Art">{{ | | godina= [[1824.]]<ref name="The Web Gallery of Art">{{Citiranje web|last= |first= |title=Mars Disarmed by Venus and the Three Graces |date= |accessdate=28.lipnja 2017. |publisher=The Web Gallery of Art | ||
|url=http://www.wga.hu/html_m/d/david_j/5/505david.html}}</ref> | |url=http://www.wga.hu/html_m/d/david_j/5/505david.html}}</ref> | ||
| tip= [[ulje na platnu]] | | tip= [[ulje na platnu]] | ||
| Redak 12: | Redak 12: | ||
| muzej= Kraljevski muzej lijepih umjetnosti | | muzej= Kraljevski muzej lijepih umjetnosti | ||
}} | }} | ||
'''Venera i tri gracije razoružavaju Marsa''' ([[francuski|fr.]]: ''Mars désarmé par Vénus''<ref name="W">{{ | '''Venera i tri gracije razoružavaju Marsa''' ([[francuski|fr.]]: ''Mars désarmé par Vénus''<ref name="W">{{Citiranje web|last= |first= |title=Mars Disarmed By Venus And The Three Graces |date= |accessdate=28.lipnja 2017. |publisher=WikiArt | ||
|url=https://www.wikiart.org/en/jacques-louis-david/mars-disarmed-by-venus-and-the-three-graces-1824}}</ref>) poslednja slika koju je naslikao [[Francuzi|francuski]] [[neoklasicizam|neoklasicistički]] [[slikar]], [[Jacques-Louis David]]. | |url=https://www.wikiart.org/en/jacques-louis-david/mars-disarmed-by-venus-and-the-three-graces-1824}}</ref>) poslednja slika koju je naslikao [[Francuzi|francuski]] [[neoklasicizam|neoklasicistički]] [[slikar]], [[Jacques-Louis David]]. | ||
[[Datoteka:Main Hall of the Royal Museum of Fine Arts in Brussels.JPG|mini|lijevo|<center>Središnja dvorana ''Kraljevskog muzeja lijepih umjetnosti u Bruxellesu'' sa slikom u donjem desnom kutu.]] | [[Datoteka:Main Hall of the Royal Museum of Fine Arts in Brussels.JPG|mini|lijevo|<center>Središnja dvorana ''Kraljevskog muzeja lijepih umjetnosti u Bruxellesu'' sa slikom u donjem desnom kutu.]] | ||
Rad na slici slikar je započeo 1822. godine u 73. godini života, dok je bio u egzilu u [[Bruxelles]]u i dovršio ju je 1824. godine, oko 20 mjeseci prije nego što je stradao u nesreći 1825. godine<ref name="RIHA">{{ | Rad na slici slikar je započeo 1822. godine u 73. godini života, dok je bio u egzilu u [[Bruxelles]]u i dovršio ju je 1824. godine, oko 20 mjeseci prije nego što je stradao u nesreći 1825. godine<ref name="RIHA">{{Citiranje web|last=Padiyar |first=Satish |title=Last Words: David's Mars Disarmed by Venus and the Graces (1824). Subjectivity, Death, and Postrevolutionary Late Style |date=01 June 2011 |accessdate=28.lipnja 2017. |publisher=RIHA Journal-International Association of Research Institutes in the History of Art|url=http://www.riha-journal.org/articles/2011/2011-apr-jun/padiyar-last-words}}</ref>. Sliku je poslao na izložbu u [[Pariz]] iz svog egzila u [[Belgija|Belgiji]] znajući da je [[romantizam]] postao aktualan na [[Salon (Pariz)|Pariškom Salonu]]. Slika je od 2007. godine izložena u središnjoj dvorani ''Kraljevskog muzeja lepih umetnosti u Briselu'' (fr. ''Musées royaux des Beaux-Arts de Belgique''). | ||
Slika prikazuje prizor iz [[Rimska mitologija|rimske mitologije]] u kojoj se rimski bog rata [[Mars (mitologija)|Mars]] prepušta ljubavnim čarima boginje [[Venera (mitologija)|Venere]]. Ishod njihova odnosa još je neizvjesan jer Mars i dalje u ruci drži koplje, dok Venera oklijeva da mu na glavu stavi krunu, simbol prepuštanja tjelesnim užitcima. Slika prikazuje i tri [[Harite|gracije]] koje preuzimaju oružje iz Marsovih ruku kao i [[Kupid]]a koji mu razvezuje sandale. Mars je na Davidovoj slici prikazan [[Nagost|nag]] dok mu [[Penis|spolne organe]] zaklanjaju golubice koje služe kao [[smokvin list]]<ref name="The Web Gallery of Art"/>. Venera je prikazana izrazito blijede puti i vitkija nego je to uobičajeno na drugim slikama. U prvim skicama iz 1817. Venera je prikazana okrenuta prema promatraču, s nagim [[Dojka|grudima]], nagnuta na Marsa, ali je slikar u naknadnim skicama odustao od tog prikaza i odlučio se za udaljeniji i hladniji prizor, prihvatljiviji suvremenicima iz razdoblja [[Restauracija Burbona|Burbonske restauracije]]. Prva skica danas je pohranjena u ''Muzeju za umjetnost [[Harvard|Sveučilišta Harvard]]''<ref name="RIHA"/>. | Slika prikazuje prizor iz [[Rimska mitologija|rimske mitologije]] u kojoj se rimski bog rata [[Mars (mitologija)|Mars]] prepušta ljubavnim čarima boginje [[Venera (mitologija)|Venere]]. Ishod njihova odnosa još je neizvjesan jer Mars i dalje u ruci drži koplje, dok Venera oklijeva da mu na glavu stavi krunu, simbol prepuštanja tjelesnim užitcima. Slika prikazuje i tri [[Harite|gracije]] koje preuzimaju oružje iz Marsovih ruku kao i [[Kupid]]a koji mu razvezuje sandale. Mars je na Davidovoj slici prikazan [[Nagost|nag]] dok mu [[Penis|spolne organe]] zaklanjaju golubice koje služe kao [[smokvin list]]<ref name="The Web Gallery of Art"/>. Venera je prikazana izrazito blijede puti i vitkija nego je to uobičajeno na drugim slikama. U prvim skicama iz 1817. Venera je prikazana okrenuta prema promatraču, s nagim [[Dojka|grudima]], nagnuta na Marsa, ali je slikar u naknadnim skicama odustao od tog prikaza i odlučio se za udaljeniji i hladniji prizor, prihvatljiviji suvremenicima iz razdoblja [[Restauracija Burbona|Burbonske restauracije]]. Prva skica danas je pohranjena u ''Muzeju za umjetnost [[Harvard|Sveučilišta Harvard]]''<ref name="RIHA"/>. | ||
Mitološka priča koja je poslužila kao inspiracija za nastanak ove slike govori o tome kako je bog [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]], osakaćeni muž božice Venere, otkrio kako ga Venera vara sa svojim ljubavnikom Marsom, zbog čega je odlučio da dovede sve rimske bogove kako bi ih zatekli u [[Preljub|preljubu]] i ismijali<ref name="students at The Barstow School">{{ | Mitološka priča koja je poslužila kao inspiracija za nastanak ove slike govori o tome kako je bog [[Vulkan (mitologija)|Vulkan]], osakaćeni muž božice Venere, otkrio kako ga Venera vara sa svojim ljubavnikom Marsom, zbog čega je odlučio da dovede sve rimske bogove kako bi ih zatekli u [[Preljub|preljubu]] i ismijali<ref name="students at The Barstow School">{{Citiranje web|last=O'Leary |first=Camille |title=Jacques-Louis David, Mars Being Disarmed By Venus |date=01 June 2011 |accessdate=28.lipnja 2017. |publisher=My Kid Could Paint That-A group blog of Art History students at The Barstow School|url=http://my-kid-could-paint-that.blogspot.com.tr/2013/11/mars-being-disarmed-by-venus.html}}</ref>. Legenda govori i o tomu kako do [[Vulkanska erupcija|erupcija vulkana]] dolazi zbog Vulkanove ljutnje kada Venera odlazi svome ljubavniku Marsu. | ||
Pojedini kritičari u slici ''Venera i tri gracije razoružavaju Marsa'' vide „slučajnu” parodiju Davidove rane slike ''[[Zakletva Horacijeva]]'' iz 1784. godine. Naime, kako se Mars prepušta Veneri dok njegov pospan pogled dovodi u pitanje i njegovu sposobnost da odgovori na Venerin prilazak, dok se u ''Zakletvi Horacijevoj'' tri sina uspinju kako bi dohvatili mačeve i do smrti se borili da domovinu<ref name="Roberts">{{ | Pojedini kritičari u slici ''Venera i tri gracije razoružavaju Marsa'' vide „slučajnu” parodiju Davidove rane slike ''[[Zakletva Horacijeva]]'' iz 1784. godine. Naime, kako se Mars prepušta Veneri dok njegov pospan pogled dovodi u pitanje i njegovu sposobnost da odgovori na Venerin prilazak, dok se u ''Zakletvi Horacijevoj'' tri sina uspinju kako bi dohvatili mačeve i do smrti se borili da domovinu<ref name="Roberts">{{Citiranje web|last=Roberts |first=Warren |title=Rossini and Post-Napoleonic Europe |page=135 |date=2015 |accessdate=28.lipnja 2017. |publisher=University of Rochester Press|url=https://books.google.com.tr/books?id=ZFW3CgAAQBAJ&pg=PA135&lpg=PA135&dq=Mars+Being+Disarmed+by+Venus&source=bl&ots=NOssp_-l1u&sig=O0RN9HC_FYP84sNeUgctnzeqc6g&hl=en&sa=X&ved=0ahUKEwi0mOzKvo_RAhWCaRQKHWZuCnQ4FBDoAQhEMAk#v=onepage&q=Mars%20Being%20Disarmed%20by%20Venus&f=false}}</ref>. Ova se slučajna parodija uočava u povijesnoj paraleli [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] iz 1789. (koju predstavlja ''Zakletva Horacijeva'') i naknadnim razdobljem Burbonske restauracije usmjerene prema ukidanju posledica Revolucije (koju predstavlja ova slika). | ||
==Izvori== | ==Izvori== | ||
Trenutačna izmjena od 11:49, 8. prosinca 2021.
- PREUSMJERI Predložak:Infookvir slika
Venera i tri gracije razoružavaju Marsa (fr.: Mars désarmé par Vénus[1]) poslednja slika koju je naslikao francuski neoklasicistički slikar, Jacques-Louis David.
Rad na slici slikar je započeo 1822. godine u 73. godini života, dok je bio u egzilu u Bruxellesu i dovršio ju je 1824. godine, oko 20 mjeseci prije nego što je stradao u nesreći 1825. godine[2]. Sliku je poslao na izložbu u Pariz iz svog egzila u Belgiji znajući da je romantizam postao aktualan na Pariškom Salonu. Slika je od 2007. godine izložena u središnjoj dvorani Kraljevskog muzeja lepih umetnosti u Briselu (fr. Musées royaux des Beaux-Arts de Belgique).
Slika prikazuje prizor iz rimske mitologije u kojoj se rimski bog rata Mars prepušta ljubavnim čarima boginje Venere. Ishod njihova odnosa još je neizvjesan jer Mars i dalje u ruci drži koplje, dok Venera oklijeva da mu na glavu stavi krunu, simbol prepuštanja tjelesnim užitcima. Slika prikazuje i tri gracije koje preuzimaju oružje iz Marsovih ruku kao i Kupida koji mu razvezuje sandale. Mars je na Davidovoj slici prikazan nag dok mu spolne organe zaklanjaju golubice koje služe kao smokvin list[3]. Venera je prikazana izrazito blijede puti i vitkija nego je to uobičajeno na drugim slikama. U prvim skicama iz 1817. Venera je prikazana okrenuta prema promatraču, s nagim grudima, nagnuta na Marsa, ali je slikar u naknadnim skicama odustao od tog prikaza i odlučio se za udaljeniji i hladniji prizor, prihvatljiviji suvremenicima iz razdoblja Burbonske restauracije. Prva skica danas je pohranjena u Muzeju za umjetnost Sveučilišta Harvard[2].
Mitološka priča koja je poslužila kao inspiracija za nastanak ove slike govori o tome kako je bog Vulkan, osakaćeni muž božice Venere, otkrio kako ga Venera vara sa svojim ljubavnikom Marsom, zbog čega je odlučio da dovede sve rimske bogove kako bi ih zatekli u preljubu i ismijali[4]. Legenda govori i o tomu kako do erupcija vulkana dolazi zbog Vulkanove ljutnje kada Venera odlazi svome ljubavniku Marsu.
Pojedini kritičari u slici Venera i tri gracije razoružavaju Marsa vide „slučajnu” parodiju Davidove rane slike Zakletva Horacijeva iz 1784. godine. Naime, kako se Mars prepušta Veneri dok njegov pospan pogled dovodi u pitanje i njegovu sposobnost da odgovori na Venerin prilazak, dok se u Zakletvi Horacijevoj tri sina uspinju kako bi dohvatili mačeve i do smrti se borili da domovinu[5]. Ova se slučajna parodija uočava u povijesnoj paraleli Francuske revolucije iz 1789. (koju predstavlja Zakletva Horacijeva) i naknadnim razdobljem Burbonske restauracije usmjerene prema ukidanju posledica Revolucije (koju predstavlja ova slika).
Izvori
- ↑ {{
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},]]}},
<ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor The Web Gallery of Art- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
- if:
Morate navesti naslov = i url = dok rabite {{[[Predložak:Citiranje web},
|Citiranje web},
]]}},
Vanjske poveznice
- Musées royaux des Beaux-Arts de Belgique, službena stranica (fr.)