Književno prevođenje: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Prijeđi na navigaciju Prijeđi na pretraživanje
Bot: Automatski unos stranica
 
m bnz
 
Redak 1: Redak 1:
<!--'''Književno prevođenje'''-->'''Književno prevođenje''' je pismeno prenošenje [[Književnost|književnog]] teksta iz jednoga jezika (jezik izvor) u drugi (ciljni jezik), preko prevoditelja. Za razliku od [[prevođenje|prevođenja]], koje je širi pojam i obuhvaća sve moguće izvore, pisane i nepisane, te je moguće ljudsko i strojno prevođenje, književno prevođenje je aktivnost ograničena na ljude vične jezicima te obogaćene umjetničkim darom.
Književno prevođenje''' je pismeno prenošenje [[Književnost|književnog]] teksta iz jednoga jezika (jezik izvor) u drugi (ciljni jezik), preko prevoditelja. Za razliku od [[prevođenje|prevođenja]], koje je širi pojam i obuhvaća sve moguće izvore, pisane i nepisane, te je moguće ljudsko i strojno prevođenje, književno prevođenje je aktivnost ograničena na ljude vične jezicima te obogaćene umjetničkim darom.


[[Ivo Hergešić]] opisuje književno prevođenje ovako:<ref>[[Ivo Hergešić]], "O prijevodu i prevođenju", Hrvatsko kolo, Zagreb, 1934.</ref>
[[Ivo Hergešić]] opisuje književno prevođenje ovako:<ref>[[Ivo Hergešić]], "O prijevodu i prevođenju", Hrvatsko kolo, Zagreb, 1934.</ref>

Posljednja izmjena od 22. ožujak 2022. u 11:09

Književno prevođenje je pismeno prenošenje književnog teksta iz jednoga jezika (jezik izvor) u drugi (ciljni jezik), preko prevoditelja. Za razliku od prevođenja, koje je širi pojam i obuhvaća sve moguće izvore, pisane i nepisane, te je moguće ljudsko i strojno prevođenje, književno prevođenje je aktivnost ograničena na ljude vične jezicima te obogaćene umjetničkim darom.

Ivo Hergešić opisuje književno prevođenje ovako:[1]

„ Prevođenje je također u neku ruku stvaralački rad. Djelo, koje prevodimo u drugi jedan govor, treba da ponovo i s-tvorimo. Prevodilac treba da montira tekst poput stroja, koji smo rastavili u najsitnije dijelove, a moramo ga ponovo sastaviti u drugom mjestu. Ima strojeva, koji su sastavljeni baš kao i prije, a ipak ne će da idu. Što im nedostaje? Ima robota, koji su posve nalik na čovjeka, a ipak su mrtvi. Nemaju duše! — Takvi su i neki prijevodi: točni su, a ipak su nijemi. Ne će da progovore! Prevodiocu je uspjelo da sastavi novo tijelo, ali ga nije umio uskrisiti udahnuvši mu novi život.”
(Ivo Hergešić)


Primjeri[uredi]

Od izvrsnoga primjera književnog prevođenja možebitno jasnije govori o značaju kvalitetnog književnog prevođenja loš primjer: hiperproduktivni Špiro Dimitrović Kotoranin, ne trepnuvši okom napisao je u jednoj rimskoj tragediji Shakespeareovoj: "Besposlen pop i jariće krsti".[2]

Podučavanje književnog prevođenja[uredi]

Kao i prevođenje, književno prevođenje se obrađuje kao predmet na visokoškolskim ustanovama, Filozofski fakultet u Splitu[3] i Sveučilište u Zadru[4] imaju i izučavaju istoimeni predmet.

Dva temeljna ishoda učenja odnosno kompetencije stečene ovim i ovakvim kolegijima su:[4]

  • analizirati, sintetizirati i vrednovati teorijska znanja o prevođenju, tj. poznavanje teorije prevođenja i književnog prevođenja
  • primjenjivati sveobuhvatna znanja o (polaznom) jeziku, kulturi i civilizaciji prevodeći (prenoseći) književni tekst na ciljni jezik, tj. primjena književnog prevođenja

Izvori[uredi]

  1. ↑ Ivo Hergešić, "O prijevodu i prevođenju", Hrvatsko kolo, Zagreb, 1934.
  2. ↑ Mirko Tomasović, "Pabirci iz prijevodoslovlja hrvatskoga", u "Tradicija i individualni talent, Misao o prevođenju kroz stoljeća", Društvo hrvatskih književnih prevodilaca, Zagreb, 2007.
  3. ↑ www.ffst.unist.hr, pristupljeno 12. lipnja 2017.
  4. ↑ 4,0 4,1 www.unizd.hr, pristupljeno 12. lipnja 2017.
Dobavljeno iz "https://enciklopedija.cc/index.php?title=Književno_prevođenje&oldid=438980"