Razlika između inačica stranice »Gorušica (biljni rod)«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (no summary specified) |
||
| Redak 35: | Redak 35: | ||
Sinonimi | Sinonimi | ||
* ''[[Sinapis incana]]'' sinonim za ''[[Hirschfeldia incana]]'' <small>(L.) Lagr.-Foss.</small> | * ''[[Sinapis incana]]'' sinonim za ''[[Hirschfeldia incana]]'' <small>(L.) Lagr.-Foss.</small> | ||
== Izvori == | == Izvori == | ||
Trenutačna izmjena od 00:28, 2. studenoga 2021.
| Gorušica | |
|---|---|
 Sinapis alba | |
| Sistematika | |
| Carstvo: | Plantae |
| Divizija: | Tracheophyta |
| Razred: | Magnoliopsida |
| Red: | Brassicales |
| Porodica: | Brassicaceae |
| Tribus: | Brassiceae |
| Rod: | Sinapis L., 1753 |
Gorušica (lat. Sinapis), maleni biljni rod iz porodice kupusovki ili krstašica (Brassicaceae) kojemu pripada četiri vrsta[1] jednogodišnjeg raslinja. Rod je najviše poznat po tome što se iz njezinog sjemenja, ljutog okusa, proizvodi senf, a po istome je poznata i srodna vrsta Brassica nigra (crna gorušica) koja pripada rodu kupusa brassica.
Latinsko ime roda dolazi od grčkog sinos (=šteta) i ops (=oko), zbog njezinog draženja očiju na suzenje. Mladi listovi bijele gorušice su jestivi i sirovi i kuhani. Od njezinog ljutog samljevenog sjemenja proizvodi se senf, a može se kuhati i kao ljekoviti čaj.[2]
Gorušica u Hrvatskoj nije česta i rijetko se uzgaja, a prisutne su dvije vrste poljska gorušica (S. arvensis) koja je rasprostranjena po Europi i Aziji i i bijela gorušica (S. alba), čija je domovina Sredozemlje.
Vrste
- Sinapis alba L.
- Sinapis arvensis L.
- Sinapis flexuosa Poir.
- Sinapis pubescens L.
Sinonimi
- Sinapis incana sinonim za Hirschfeldia incana (L.) Lagr.-Foss.
Izvori
- ↑ Plants of the World online pristupljeno 28. siječnja 2019
- ↑ Priroda i biljke