Toggle menu
310,1 tis.
50
18
525,6 tis.
Hrvatska internetska enciklopedija
Toggle preferences menu
Toggle personal menu
Niste prijavljeni
Your IP address will be publicly visible if you make any edits.

Sitovke: razlika između inačica

Izvor: Hrvatska internetska enciklopedija
Bot: Automatski unos stranica
 
m no summary specified
Redak 35: Redak 35:
File:Patosia clandestina 02.jpg|''[[Patosia clandestina]]''
File:Patosia clandestina 02.jpg|''[[Patosia clandestina]]''
</gallery>
</gallery>
{{commonscat|Juncaceae}}
 
{{wikispecies|Juncaceae}}
 


== Izvori ==
== Izvori ==

Inačica od 3. studeni 2021. u 09:22

Sitovke
manji grm, Juncus effusus, gola sita, voli bare i potoke
manji grm, Juncus effusus, gola sita, voli bare i potoke
Sistematika
Carstvo: Plantae
Divizija: Tracheophyta
Razred: Liliopsida
Red: Poales
Porodica: Juncaceae
Juss., 1789

Sitovke (lat. Juncaceae), biljna porodica od oko četiristotinjak vrsta u osam prriznatih rodova iz reda travolike, koja je raširena po svim kontinentima. Svoje ime dobila je po rodu sita (Juncus), od kojih su kod nas poznate zebrasta i gola sita.

Rod sita sa 384 vrste voli blizinu vode, kao što su močvare, potoci i bare, ali i da su sunčana. Većina predstavnika su višegodišnje biljke, a tek nekoliko je godišnjih. Od ostalih rodova to su Luzula sa 141 vrstom; Distichia, 4; Juncoides, 2; Marsippospermum 4; Oxychloe 5; Patosia, 1 (Patosia clandestina); i Rostkovia 2.[1]

Biljke ove porodice sadržavaju silicijev dioksid, SiO2[2], pa nisu dobre za krmivo. Svježa gola sita (Juncus effusus) koja se u Japanu naziva igusa, koristia se za tkanje tatami prostirki, a u srednjovjekovnoj Europi su se sa njome prostirali zemljani podovi. Od osušena srčike izrađivale su se siromašne svijeće koje su davale žmirkavu svjetlost[3].

Foto galerija


Izvori