Razlika između inačica stranice »Stanislav Vukorep«
(Bot: Automatski unos stranica) |
m (bnz) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
Stanislav Vukorep''' ([[Trebinje]], 1951.) [[Hrvati u Bosni i Hercegovini|hrvatski]] bosanskohercegovački istraživač, [[publicist]] i [[novinar]].<ref name="dnevni list">[http://dnevni-list.ba/web1/pjeske-preko-pruge-o-prugama-spasa-danas-ni-spomena/ Dnevni list] Andrijana Copf: ''Pješke preko pruge - O “prugama spasa” danas ni spomena'' (pristupljeno 26. prosinca 2016.)</ref> Podrijetlom je [[Čapljina]]c je iz [[Hutovo|Hutova]].<ref name="Radio Čapljina">[http://www.radio-capljina.com/2014/11/stanislav-vukorep-capljinac-iz-hutova-traganjem-do-knjige-povijest-osnovnog-skolstva-u-opcini-neum/ Radio Čapljina] D. Musa: ''Stanislav Vukorep, Čapljinac iz Hutova, traganjem do knjige “Povijest osnovnog školstva u općini Neum”'', 5. studenoga 2014. (pristupljeno 26. prosinca 2016.)</ref> | |||
== Životopis == | == Životopis == | ||
Trenutačna izmjena od 23:45, 24. ožujka 2022.
Stanislav Vukorep (Trebinje, 1951.) hrvatski bosanskohercegovački istraživač, publicist i novinar.[1] Podrijetlom je Čapljinac je iz Hutova.[2]
Životopis
Vukorep je rođen u Trebinju gdje mu je otac bio željeznički službenik. Godine 1958. obitelj se vraća u Hutovo, gdje Stanislav pohađa prvi razred osnovne škole. Srednju tehničku školu završio je u Mostaru. Budući da se amaterski bavio arheologijom, upisao je i apsolvirao studij arheologije na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru. Voditelj je etnografske zbirke Zavičajne kuće u Hutovu.[3]
Od samog djetinjstva slušao je priče o željeznici i oduvijek bio uz nju vezan. Godinama je obilazio arhive i u Hrvatskoj i Crnoj Gori, naporno i ustrajno kompilirao podatke. Pješice je prošao oko 370 kilometara trase pruge od Gabele u dolini Neretve, preko Hutova, Ravnoga uz Popovsko polje i dalje preko Huma i Glavske u Bosni i Hercegovini, pa do Zelenike u Boki Kotorskoj u Crnoj Gori i bilježio svjedočanstva. Objavio ih je u knjizi “Pruge koje su život značile”. Vukorep je urednik i suosnivač lista Društva prijatelja starina “Vrutak”. Jedini je u BiH 2001. godine obilježio 100 godina željeznice Gabela – Dubrovnik.[1] Godine 2005. objavio je knjigu Preživjeli svjedoče.[4] Za pisanje ove knjige prokrstario je Hrvatskom i Herceg-Bosnom. Prikupljao je podatke za projekt Državne Komisije za utvrđivanje ratnih i poratnih žrtava Drugog svjetskog rata. Preslušao je i snimio oko 200 potresnih izvješća još živućih svjedoka.[5] Radio za Glas Hutova. Radeći je vidio da ima još tema za obraditi. 2010-te počeo je tragati i pisati, služeći se svjedočanstvima još živih svjedoka, jer ni za školstvo ni za povijest željezničarstva nije bilo sačuvanih arhiva, pa se pisanje svelo na obilaske i propitivanja bivših učenika, učitelja, nastavnika, traganja po privatnih arhivima, svjedodžbama, fotografijama itd. Godine 2014. objavio je knjigu Povijest osnovnog školstva u općini Neum. Do umirovljenja radio kao referent za stručno-operativne poslove Zavoda za zaštitu kulturno-povijesne baštine H-N županije. I nakon umirovljenja nastavio objavljivati knjige.[2]
Djela
- Stradanje Hrvata tijekom Drugog svjetskog rata i poraća u istočnoj Hercegovini (suautor s Ivicom Puljićem i Đurom Benderom), Zagreb, 2001.
- Preživjeli svjedoče, Zagreb 2005.
- Dubljani (suautor s Ivicom Puljićem), Ravno, 2006.
- Baci jednu i pro strane - anegdote i šale Hrvata iz Hercegovine, Neum 2007.
- Baci jednu i pro strane - anegdote i šale Hrvata iz Hercegovine (2. dio), Neum 2010.
- Povijest osnovnog školstva u Općini Neum, Dubrovnik, 2014.
- Pruge koje su život značile, Ravno, 2015.
Izvori
- ↑ 1,0 1,1 Dnevni list Andrijana Copf: Pješke preko pruge - O “prugama spasa” danas ni spomena (pristupljeno 26. prosinca 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 Radio Čapljina D. Musa: Stanislav Vukorep, Čapljinac iz Hutova, traganjem do knjige “Povijest osnovnog školstva u općini Neum”, 5. studenoga 2014. (pristupljeno 26. prosinca 2016.)
- ↑ Stanislav Vukorep: Pruge koje su život značile, Ravno 2015. (ISBN 9789926804305)
- ↑ Verbum Autor: Stanislav Vukorep (pristupljeno 26. prosinca 2016.)
- ↑ Stanislav Vukorep: Preživjeli svjedoče, Kratak opis knjige, ISBN 953-99899-1-4, Detecta, Zagreb, 2005. (pristupljeno 26. prosinca 2016.)