More actions
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{otheruses2 +{{Drugo značenje2) |
||
| Redak 1: | Redak 1: | ||
<!--'''Edom (visoravan)'''-->{{ | <!--'''Edom (visoravan)'''-->{{Drugo značenje2|[[Edom]]}} | ||
'''Edom''' je [[visoravan]] u [[Izrael]]u i [[Jordan]]u. Nalazi se između [[Mrtvo more|Mrtvoga mora]] i [[Akabski zaljev|Akabskog zaljeva]]. Domovina biblijskog naroda [[Edomićani|Edomićana]] i njihova [[Edomsko Kraljevstvo|kraljevstva]]. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17075 Hrvatska enciklopedija] ''Edomiti'' (pristupljeno 25. prosinca 2016.)</ref> | '''Edom''' je [[visoravan]] u [[Izrael]]u i [[Jordan]]u. Nalazi se između [[Mrtvo more|Mrtvoga mora]] i [[Akabski zaljev|Akabskog zaljeva]]. Domovina biblijskog naroda [[Edomićani|Edomićana]] i njihova [[Edomsko Kraljevstvo|kraljevstva]]. <ref>[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17075 Hrvatska enciklopedija] ''Edomiti'' (pristupljeno 25. prosinca 2016.)</ref> | ||
Posljednja izmjena od 8. studeni 2021. u 23:18
Za druga značenja, pogledajte Edom.Edom je visoravan u Izraelu i Jordanu. Nalazi se između Mrtvoga mora i Akabskog zaljeva. Domovina biblijskog naroda Edomićana i njihova kraljevstva. [1]
Dio je gorski, a dio nizinski. Treći dio je danas u Negevu u Izraelu. Na Edomskoj visoravni je poznati grad Petra. Gorski dio Edoma je od oborinskih kamenih zidova od nubijskog pješčenjaka. Visoravan je crveno-smeđe mediteransko tlo. Prosječno je od 200 do 600 mm oborina godišnje. Ratarstvo je zbog ovakvih uvjeta tipično bliskoistočno za suhe uvjete. Zimi uvjeti vrlo su teški za život. [2]
Prelaskom iz visoravni u nizinski Edom znatno se mijenjanju geološki, klimatski, topografski i biljni svijet. Visinska je razlika 1600 metara i dno je ispod morske razine. Vadiji su nekad bili obilni. Najveći ulaze duboko u Edomsku visoravan i teku zapadno ka vadi Arabahu. Sezonsku teku vadi Dana, vadi Ghuwair i vadi Ashaqer i ostali, koji postaju vadi Faynan pa onda vadi Fidan, zatim vadi Musa koji teče od Petre. Silaskom se dolazi u polusuhu zonu gdje godišnje oborine su samo 200 do 300 mm, a u pustinjskom području samo 25 do 150 mm. Visoravan ima uski zemljišni pojas dobre zemlje za ratarstvo na gruboj uzvisini, nizine su bogate bakrenom rudom.[2]
Izvori
- ↑ Hrvatska enciklopedija Edomiti (pristupljeno 25. prosinca 2016.)
- ↑ 2,0 2,1 (engl.) The BAS Library Thomas E. Levy i Mohammad Najjar; Edom & Copper: The Emergence of Ancient Israel’s Rival, srpanj/kolovoz 2006. (pristupljeno 25. prosinca 2016.)