Galaktički anticentar: razlika između inačica
Bot: Automatski unos stranica |
m Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba) |
||
Redak 9: | Redak 9: | ||
Sa Zemlje gledano prema [[galaktičko središte|galaktičkom središtu]], galaktičko protusredište nalazi se u zviježđu [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijašu]], u regiji [[galaktički disk|galaktičkog diska]] s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom.<ref>[http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html The Internet Encyclopedia of Science: ''galactic anticenter''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |date=6. veljače 2011. }} (preuzeto 16. listopada 2010.)</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html Views of the Galactic Anticenter] fermi.gsfc.nasa.gov (preuzeto 6. listopada 2010.)</ref> Najbliža svijetla zvijezda ovoj točci jest [[Alnath]] ([[Beta Tauri]]). | Sa Zemlje gledano prema [[galaktičko središte|galaktičkom središtu]], galaktičko protusredište nalazi se u zviježđu [[Kočijaš (zviježđe)|Kočijašu]], u regiji [[galaktički disk|galaktičkog diska]] s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom.<ref>[http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html The Internet Encyclopedia of Science: ''galactic anticenter''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html |date=6. veljače 2011. }} (preuzeto 16. listopada 2010.)</ref><ref>{{eng oznaka}} [http://fermi.gsfc.nasa.gov/science/resources/sims/anti.html Views of the Galactic Anticenter] fermi.gsfc.nasa.gov (preuzeto 6. listopada 2010.)</ref> Najbliža svijetla zvijezda ovoj točci jest [[Alnath]] ([[Beta Tauri]]). | ||
Iskazano u [[galaktički koordinatni sustav|galaktičkom koordinatnom sustavu]], galaktičko središte u zviježđu [[Strijelac (zviježđe)|Strijelca]] odgovara dužini od 0°, a protusredište (anticentar) je točno na 180°.<ref>{{ | Iskazano u [[galaktički koordinatni sustav|galaktičkom koordinatnom sustavu]], galaktičko središte u zviježđu [[Strijelac (zviježđe)|Strijelca]] odgovara dužini od 0°, a protusredište (anticentar) je točno na 180°.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.thinkastronomy.com/M13/Manual/common/galactic_coords.html |language=eng.|title=Galactic Coordinates |publisher=Thinkastronomy.com |date= |accessdate=17. kolovoza 2010.}}</ref> Iskazano u [[Nebeski ekvatorski koordinatni sustav|ekvatorskom koordinatnom sustavu]], protusredište (anticentar) je otprilike na RA 05h 46m, Dec. +28° 56'.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html|language=eng.|title=Galactic Anticenter on the Internet Encyclopedia of Science|accessdate=30. listopada 2009.|archiveurl=https://web.archive.org/web/20110206014325/http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html|archivedate=6. veljače 2011.}}</ref> | ||
Regija blizu protusredišta koja isijava [[vodikova crta od 21 cm|crtu neutralnog vodika]] od 21 cm zove se [[supermjehur anticentra|supermjehur]] ili ljuska anticentra.<ref name = "Simonson">{{cite journal | Regija blizu protusredišta koja isijava [[vodikova crta od 21 cm|crtu neutralnog vodika]] od 21 cm zove se [[supermjehur anticentra|supermjehur]] ili ljuska anticentra.<ref name = "Simonson">{{cite journal |
Inačica od 17. studeni 2021. u 22:33
Galaktički anticentar ili galaktičko protusredište teorijska je točka na nebu smještena izravno nasuprot središta galaktike Kumove slame. Budući da je točka odnosna, varirati će ovisno o promatračevom položaju. Ona zapravo nije čvrsta točka u prostoru.
Većinu vremena ovaj se pojam odnosi na protusredišnu točku gledano s točke gledišta promatrača na planetu Zemlji.[1][2][3]
Štoviše, točke na nebu nisu ograničene na konačno područje. Drugim riječima, dva objekta u različitim galaktikama mogu oba biti u galaktičkoj protusredišnoj točci dokle god su u pravcu nasuprot pravca galaktičkog središta, umnogome onako kako zvijezde u zviježđu mogu u potpunosti ne biti ni u kakvom odnosu usprkos što su vizualno blizu jedna drugoj.
Sa Zemlje gledano prema galaktičkom središtu, galaktičko protusredište nalazi se u zviježđu Kočijašu, u regiji galaktičkog diska s najmanjom za promatrati zvjezdanom gustoćom.[4][5] Najbliža svijetla zvijezda ovoj točci jest Alnath (Beta Tauri).
Iskazano u galaktičkom koordinatnom sustavu, galaktičko središte u zviježđu Strijelca odgovara dužini od 0°, a protusredište (anticentar) je točno na 180°.[6] Iskazano u ekvatorskom koordinatnom sustavu, protusredište (anticentar) je otprilike na RA 05h 46m, Dec. +28° 56'.[7]
Regija blizu protusredišta koja isijava crtu neutralnog vodika od 21 cm zove se supermjehur ili ljuska anticentra.[8]
Vidi
Izvori
- ↑ Eisenhauer, F. (2005). "SINFONI in the Galactic Center: Young Stars and Infrared Flares in the Central Light-Month" (engl.). The Astrophysical Journal 628 (1): 246–259. arXiv:astro-ph/0502129. Bibcode 2005ApJ...628..246E. doi:10.1086/430667
- ↑ (engl.) Majaess D. J., Turner D. G., Lane D. J. (2009). Characteristics of the Galaxy according to Cepheids, MNRAS
- ↑ (engl.) SINFONI in the Galactic Center: young stars and IR flares in the central light month. arXiv:astro-ph/0502129. Bibcode 2005ApJ...628..246E. doi:10.1086/430667
- ↑ The Internet Encyclopedia of Science: galactic anticenter (Arhivirano 6. veljače 2011.) (preuzeto 16. listopada 2010.)
- ↑ (engl.) Views of the Galactic Anticenter fermi.gsfc.nasa.gov (preuzeto 6. listopada 2010.)
- ↑ "Galactic Coordinates" (engl.). Thinkastronomy.com. http://www.thinkastronomy.com/M13/Manual/common/galactic_coords.html Pristupljeno 17. kolovoza 2010.
- ↑ "Galactic Anticenter on the Internet Encyclopedia of Science" (engl.). Inačica izvorne stranice arhivirana 6. veljače 2011.. http://www.daviddarling.info/encyclopedia/G/galactic_anticenter.html Pristupljeno 30. listopada 2009.
- ↑ Simonson, S. Christian, III. (1975). "A New Milky Way Satellite Found in 21-Centimeter Line Observations" (engl.). Astrophysical Journal Letters 201: L103–L108. Bibcode 1975ApJ...201L.103S. doi:10.1086/181952